Mahunarke se uglavnom uzgajaju u cilju obezbjeđivanja dovoljno stočne hrane na gazdinstvu i ostvarivanja sigurnih i kvalitetnih prinosa zelene mase, krme i naravno zrna.
Radi obezbjeđivanja dovoljno stočne hrane na gazdinstvu i ostvarivanja sigurnih i kvalitetnih prinosa stručnjaci preporučuju poljoprivrednicima da sieju jare leguminoze, a prije svih stočni grašak i grahoricu. Prema riječima diplomiranog inženjera poljoprivrede Radojke Nikolić jare leguminoze treba sijati krajem do sredine marta u zavisnosti od vremenskih uslova i stanja vlažnosti zemljišta. No, na našim područjima moguće je još uvijek ih posijati s obzirom na vremenske prilike.
Stočni grašak je jednogodišnja biljka. On se sije gustoredno i to 150 kg/ha sjemena plus 30 kg/ha zobi. Nikolićeva napominje da je veoma važno da se ispoštuje ta sjetvena norma da bi se dobio usjev dobre gustoće. Ona dodaje da se prvo sije grašak, a onda se upravo na pravac redova posije zob koji služi kao potporni usjev. Ukoliko je riječ o proteinskim sortama, nižeg stabla, one se ne siju sa združenim usjevom. Grašak, s druge strane ima veliko, teško stablo dobro obraslo lišćem, tako da mu je neophodan potporni usjev (zob, ječam ili pšenica).
Stočni grašak uspijeva na svim zemljištima. Nakon njegovog uzgoja u zemljištu ostaje 150 kilograma azota po hektaru, a to je vrlo bitno za uz narednog usjeva koji će se manje prihranjivati azotnim đubrivima. Ukoliko postoje uslovi za navodnjavanje, poslije tih kultura se mogu sijati i drugi naknadni usjevi poput ranih hibrida kukuruza.
Ta leguminoza se koristi kao zelena masa (u svježem stanju), kao silaža ili se uzima njeno zrno. Takođe, postoje i sorte koje se uzgajaju samo za krmu, zatim sorte kombinovanih svojstava (za zrno i za krmu), te sorte isključivo namijenjene za zrno. Grašak daje veliku vegetativnu masu - odličnog kvaliteta. Zrno graška je izuzetno kvalitetno, sa 25% proteina. Ono može direkto da se melje i dodaje drugoj koncentrovanoj hrani kao zamjena za sojinu sačmu uz napomenu da se ne mora termički obrađivati.
Kada je riječ o proteinskom grašku, Radojka Nikolić izdvaja sorte: dukat u partner. Dukat je visokorodna sorta, ali je takođe ta sorta i determinantna (50-70 cm). Formira 8-12 mahuna i može da da prosječan prinos 4-5 t/ha. Sadržaj proteina kod njega je do 25 %, a mahune se nalaze u vršnom dijelu stabla, pa je sazrijevanje ujednačeno, žetva lakša, a gubici smanjeni. Sorta partner daje prosječan prinos 4,5-5,5 t/ha. Dužina vegetacije iznosi 80-85 dana, a stablo može da dostigne visinu 50-70 cm.
Postoji takođe i stočni grašak kombinovanih osobina, kao što je sorta NS junior. Ona se upotrebljava kombinovano za krmu i za zrno. Dostiže visinu 125-145 cm sa visokim udjelom lista u ukupnoj masi. Kosidba se obavlja u vrijeme cvjetanja i formiranja prvih mahuna jer tada obezbjeđuje 40-50 tona krme po hektaru. Ima genetski potencijal za prinos zrna oko 5 t/ha i sadržaj sirovih proteina do 28 %, a treba spomenuti i da je to najrasprostranjenija sorta stočnog graška.
Jara grahorica se sije, takođe, u rano proljeće u količini 120 kg/ha sjemena i 30 kg/ha zobi. Ona dobro podnosi različita zemljišta i slabiju agrotehniku. Кoristi se u zelenom stanju, te kao sijeno i silaža. Veoma je prinosna jer daje 30 t/ha izuzetno kvalitetne krme. Sorta Novi Beograd je namijenjena za proizvodnju zelene mase, sijena, silaže i sjenaže. Ona se uzgaja u smjesi sa potpornim usjevom-zobi. Prinos zelene mase iznosi 40-50 t/ha, dok je prinos sijena 8-10 t/ha, a odlikuje se odličnim kvalitetom krme za preživare.
Tagovi
Autor
