Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pešterska vuna
  • 05.07.2019. 07:30

Pale tone vune i bacaju je na deponiju jer za nju nema kupaca

Velike količine vune dobivene šišanjem ovaca ostanu uglavnom neiskorištene. Runo ovaca se ne prerađuje, a još manje izvozi, već najčešće bude spaljeno. Često se dešava da i po nekoliko tona vune završi na deponiji ili u jami.

Foto: Bigstockphoto/Photography Firm
  • 215
  • 28
  • 0

Malo je i onih koji se bave šišanjem ovaca, ali oni koji to rade protive se spaljivanju vune. Jedni od rijetkih koji se bave tim poslom su braća Almir i Nazim Tahirović sa Peštera iz susjedne Srbije. Oni godišnje ošišaju više od 25 hiljada ovaca. Za samo četiri mjeseca, od polovine marta do polovine jula, sami uspiju ošišati toliki broj ovaca.

"Šišamo ih električnom mašinom. Šišanje svakog grla, koje obično traje nepun minut, naplaćujemo po evro. Bude dana kada kroz naše ruke prođe i po 300, pa čak i 400 ovaca. Duša nas boli što se gro ošišane vune odmah spaljuje," navode Tahirovići.

Braća Tahirović 15 godina šišaju ovce 

Oni se ovim poslom bave 15 godina. U početku su to radili ručno, makazama. Kako kažu, šišanje ovaca na taj način bilo je teško i mukotrpno. I dalje im bude naporno, ističu, ali uz pomoć električne mašine taj proces im je mnogo lakši.

Q groznica: U Rašćanima zaraženo 275 ovaca!

"Sada je i mnogo lakše i jednostavnije i isplativije nego ranije. A čak je i ovcama sigurno prijatnije, jer se sve završi brzo i bez mučenja, pa se i ne bune," objašnjava Almir dodajući da se, osim njih, ovim poslom u tom dijelu Srbije bavi samo još jedan njihov komšija koji, kako ističe, ima takođe mnogo posla.

Braća Tahirović šišaju ovce i van svog kraja. Pored snage ovaj posao, kako navode, zahtjeva i maksimalnu koncentraciju. Kako kažu, njihovim radom zadovoljni su stočari u ovim krajevima. Takođe, ističu da planiraju da nastave da se bave ovim poslom još dugo.

Kodiranim bojama i uređajima za praćenje bore se protiv krađe ovaca

Međutim, ono što im najteže pada, kako kažu, jeste to što vunu najčešće moraju spaljivati. "Nekada je vuna bila bogatstvo. Od pešterske vune tkali su se vrhunski ćilimi i pleli topli džemperi. Ali, sada je sve to zamrlo. Na Pešteru vunu više niko ne otkupljuje, ne znamo šta ćemo sa njom, pa je najčešće odmah odvozimo u specijalne jame, polivamo benzinom i palimo," objašnjavaju Tahirovići.

Čuvaju se samo manje količine vune

Ipak, manje količine vune se čuvaju i suše, ali se i to na kraju baci, objašnjava stočar Jusuf Dacić takođe sa Peštera. Kako navodi, ranije su se velike količine pešterske vune otkupljivale i izvozile u Englesku gdje je ta vuna korištena uglavnom za tkanje tepiha. Danas, kaže, toga više nema.

"Bar smo mogli da pokrijemo šišanje. Ovako, braći Tahirović, koji stvarno vrhunski obavljaju posao, svake godine moram platiti 500 do 600 evra, a onda vunu bacim. Loše ide i otkup jagnjadi, pa je teško opstati," naglašava Jusuf.

U BiH pale ovčju vunu, a u svijetu za kilogram daju 30 KM

Uzrok bacanju vune jeste i to što više nema fabrika u kojima se ona koristila za tkanje. U PIK "Pešter" fabrici radilo je oko tri hiljade tkalja koje su bile poznate u cijelom svijetu. Njihovi ćilimi bili su i na dvorovima. Danas, tkanjem se bave samo starije žene koje koriste vunu uglavnom iz Australije, dok se pešterska vuna spaljuje i baca, pišu Večernje novosti.


Izvori

Novosti.rs


Tagovi

Pešterska vuna Šišanje ovaca Almir Tahirović Nazim Tahirović Jusuf Dacić


Autorica

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema spoznajama odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne znanosti ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korijenima svakog čovjeka na planetu.