Oprezno na proljeće: Više faktora utiče na proizvodnju i sastav mlijeka

Više faktora utiče na proizvodnju i sastav kravljeg mlijeka. Među njima su rasa, faza laktacije, starost grla, muža, zdravstveno i fiziološko stanje, ishrana u periodu odgajivanja, uslovi sredine, ishrana u periodu laktacije, te hrana.

Proizvodnja i sastav mlijeka, kako navodi savjetodavac u PSSRS, Svjetlana Mičić, predstavljaju rasnu odliku. Holštajnfrizijska rasa je poznata kao najveći proizvođač mlijeka, dok simentalska rasa daje manje mlijeka. 

"Najčešće je procenat masti u mlijeku obrnuto proporcionalan količini mlijeka, tako da rase koje daju više mlijeka uglavnom imaju manji procenat mliječne masti", ističe Mičić.

Laktacija, starost i muža

Sastava mlijeka, podsjeća, mijenja se tokom laktacije, a između 35. i 60. dana laktacija dostiže maksimum. Poslije toga mliječnost opada po stopi od 2,5% sedmično. U proizvodnim uslovima postoje određene varijacije u pogledu dužine njenog trajanja. 

"Početni period laktacije, kolostralni, je specifičan, jer kolostrum ima drugačiji sastav od mlijeka. Poslije toga se sastav mlijeka stabilizuje i sporije mijenja. Procenat mliječne masti se povećava u kasnijim fazama. U drugoj sedmici laktacije prosječan sadržaj mliječne masti je 3,66%, a u 42. sedmici 4,22%", navodi savjetodavac, dodavši kako se slična tendencija javlja i kod proteina i suhe materije, dok procenat laktoze vrlo malo varira.

Do pete godine života količina mlijeka se povećava, a potom dolazi do izvjesnog smanjenja proizvodnje. Mičić pojašnjava da je navedeno povećanje, do treće laktacije, povezano je sa razvojem grla te kako poseban uticaj ima priprema junica za narednu laktaciju. 

"Obilnija ishrana junica doprinosi da one ranije stasavaju, prije se oplode, ali daju manje mlijeka. Pravilnom ishranom postiže se, s jedne strane, skladniji razvoj grla, a s druge veća proizvodnja mlijeka u prvoj laktaciji."

Muža također ima utjecaj na proizvodnju i sastav mlijeka, a razlikuju se tri aspekta: promjena u količini i sastavu mlijeka tokom muže, razlike u količini i sastavu mlijeka po četvrtima vimena i razlike u količini i sastavu mlijeka po mužama. Na početku muže mlijeko ima manje mliječne masti, tako da se njen procenat povećava tek poslije nekoliko minuta, a količina mlijeka opada. 

M²erlin muze krave kod Radića: "Zamijenio je četiri radnika"

"Najviše masti ima u posljednjim mlazovima. Iz zadnjih četvrti, krave daju više mlijeka nego iz prednjih", dodaje Mičić i kaže kako i broj muža u toku dana utiče na količinu i sastav mlijeka. Ako je dvokratna, krave daju više mlijeka ujutro nego uvečer, pri čemu je ujutro sadržaj mliječne masti manji. I kada je muža trokratna krave daju najviše mlijeka ujutro, a njome se, također, ostvaruje veća ukupna proizvodnja za 15-20%.

Zdravstveno i fiziološko stanje

U vrijeme estrusa smanjuje se količina mlijeka, što se individualno dosta razlikuje. Različita oboljenja također se mogu odraziti na proizvodnju, posebno oboljenja vimena i organa za varenje. 

Ishrana u periodu odgajivanja, intenzitet ishrane junica, utiče na brzinu stasavanja i u nekim slučajevima dovodi do depresije u prvoj laktaciji, kaže savjetodavac, dodavši i da je intenzitet ishrane priplodnih junica prilagođen planiranom uzrastu u periodu teljenja. 

"Kod nas prirast junica u tom periodu najčešće je 600-750 g, a ne smije da bude niži od 500 g. Takav prirast ne osigurava normalan razvoj junice i ploda grla kod kojih je ustanovljena steonost", napominje.

Na -4°C mliječnost opada

Iako su toplokrvne životinje, krave reaguju na uslove vanjske sredine. Prije svega to se odnosi na temperaturu ambijenta. U tom pogledu postoji i određena rasna osobenost. 

"Većina naših rasa je iz umjerenog regiona, tako da kod njih postoji određena osjetljivost na preniske i previsoke temperature. U našem klimatskom pojasu smatra se da je gornja granica koju krave mogu bez problema da podnesu 27,5°C", navodi Mičić, dodajući da iznad ove temperature opada konzumiranje hrane i proizvodnja mlijeka. Na 44°C konzumiranje potpuno prestaje. 

Na farmi "Babić" nema oscilacija u proizvodnji tokom godine, čak ni po vrućini

I niske temperature ambijenta također mogu da utiču na smanjenje proizvodnje. U našim uslovima na -4°C mliječnost opada za 4%. Relativna vlažnost zraka ponekad više utiče na krave od same temperature. Ako je iznad 90%, dolazi do opadanja u proizvodnji.

Bolje davati koncentrat više puta na dan

Ishrana je najvažniji činilac koji utiče na količinu, a potom i na sastav mlijeka. Pri tome bi trebalo imati u vidu da ona ima najveći uticaj u srednjem dijelu laktacije (koji traje najduže, oko 6 mjeseci). U početnom dijelu ima manjeg uticaja jer se jednim dijelom odvija na bazi tjelesnih rezervi stvorenih ranije. 

Osnovni parametar kojim ishrana utiče na proizvodnju mlijeka je zastupljenost HM u obroku, koja zavisi od odnosa kabaste i koncentrovane hrane. Povećanjem udjela koncentrovane hrane u obroku povećava se ukupna proizvodnja mlijeka, ali se, napominje ova stručnjakinja, tada smanjuje procenat mliječne masti. Kada se povećava udio kabaste hrane, povećava se procenat mliječne masti, ali opada ukupna količina proizvedenog mlijeka, a i učestalost hranjenja ima određeni uticaj na količinu i sastav mlijeka. 

"Povećanje nivoa ishrane se postiže povećanim udjelom koncentrata u obroku, što depresivno utiče na procenat mliječne masti. Tada je bolje da se koncentrat daje više puta na dan. Ipak, pravi put je poboljšanje kvaliteta kabaste stočne hrane", navodi Mičić i pojašnjava da kada u obroku ima više celuloze stvara se i više sirćetne kiseline koja je prekursor za stvaranje mliječne masti. 

Krajnji produkt fermentacije skroba iz koncentrata u buragu je najvećim dijelom propionska kiselina. Ona se ne koristi za sintezu mliječne masti već za porast, tako da su obroci bogatiji skrobom podesniji za ishranu tovnih grla. 

Pojedina hraniva, napominje, mogu imati specifičan uticaj na proizvodnju mlijeka. Poznato je da krave daju više mlijeka kada se u ljetnim mjesecima hrane svježom kabastom hranom. Međutim, ima slučajeva da se ljeti, zbog čestih oscilacija u sastavu obroka mijenja i količina mlijeka, i pri tome bude manja nego u zimskim mjesecima. 

Farma u Krčevinama radi k'o singerica - ključ uspjeha je u ishrani!

"Postoje podaci da krave daju više mlijeka na paši nego kada im se hrana daje pokošena. Razlog za to je što one, kada se hrane slobodno, mogu da proberu kvalitetniju hranu", ističe savjetodavac i dodaje da zamjena sijena silažom dovodi do povećanja proizvodnje mlijeka. 

Ishrana zelenom hranom u proljeće, kada je u biljnoj masi više vlage, djeluje depresivno na procenat mliječne masti. Veoma je važno da se pri svakoj promjeni obroka kravama (odnosno populaciji mikroorganizama u buragu) omogući da se postepeno priviknu. Taj period može da traje duže ili kraće, ali je najčešće, zavisno od promjene, od jedne do dvije sedmice.

Kvalitet hrane

Nivo ishrane, svarljivost hraniva i koncentracija obroka imaju veći uticaj na proizvodnju mlijeka, nego bilo koje pojedinačno hranivo. Sastav mlijeka se putem ishrane može promijeniti. Pri tome najlakše dolazi do promjena u procentu mliječne masti. Udio proteina je nešto teže izmijeniti, dok se na zastupljenost mliječnog šećera praktično ne može uticati. 

"Trebalo bi imati u vidu da u organizmu krave postoje jaki mehanizmi koji nastoje da održe proizvodnju i sastav mlijeka. Ako je potrebno, one koriste i tjelesne reserve, masno tkivo, da bi održale proizvodnju mlijeka. Jedan kilogram tjelesne mase osigurava energiju za 6-7 kg mlijeka, ali proteina samo za 3-4 kg", napominje ova stručnjakinja i kaže da je stoga deficit proteina više izražen problem. 

Udio vlakana u obroku bitno utiče na sadržaj mliječne masti. Opadanje udjela mliječne masti je normalna pojava pri prelasku sa zimskog na ljetni obrok, što se ublažava davanjem određene količine sijena. 

"Davanje obroka sa većim udjelom repe može da dovede do smanjenja sadržaja mliječne masti. Također, ako se kabasta hrana suviše usitni, ona se manje koristi za sintezu sirćetne kiseline što dovodi do opadanja sadržaja mliječne masti", dodaje Mičić. 

Postoje specifični obroci kojima se može uticati i na sastav mliječne masti. Hraniva koja daju takve efekte su palmina i kokosova sačma koje su bogate zasićenim masnim kiselinama. Mliječna mast ima sposobnost da upije određene mirise i okuse što stvara poteškoće prerađivačima mlijeka. 

Neke biljke mogu da budu nosioci mirisa. To je posebno izraženo kod crnog i bijelog luka, a u manjoj mjeri i uljane repice, kao i nekih vrsta silaže. Kada se muža obavlja u otvorene posude može da dođe i do indirektne kontaminacije mlijeka. U mlijeku mogu da se nađu i neke nepoželjne supstance porijeklom iz hrane. To se posebno odnosi na mikotoksine, pesticide, herbicide kao i rezidue lijekova koji se koriste za liječenje nekih oboljenja krava.