Na farmi "Babić" nema oscilacija u proizvodnji tokom godine, čak ni po vrućini

Nezapamćena vrućina, rečenica je koja je ove godine izgovorena toliko puta da se na prohladna novembarska jutra još niko nije požalio. Jednako kao i ljudima, vrućina je smetala i životinjama. Krave su to na mnogim farmama, uz ostalo, pokazale i smanjenom proizvodnjom mlijeka. Ali, to nije slučaj kod Babića u Štrpcima kod Prnjavora, ovdje nije bilo oscilacija u proizvodnji.

Naveo je taj podatak i našu ekipu da se uputi na prvu farmu u Bosni i Hercegovini na kojoj je postavljen "Core Cool Systems" sistem hlađenja. To je ista ona farma na kojoj živi krava Tara, rekorderka po proizvodnji mlijeka u Republici Srpskoj od prije dvije godine.

Krave s lakoćom pregurale ljeto

Četiri decenije krave su dio ovog domaćinstva. Dokle seže sjećanje našeg domaćina, Marka Babića, baka i djed su ih imali. Nastavio je tim stopama i njegov otac Boro, a onda su on i brat preuzeli glavnu ulogu u održavanju farme. Ozbiljnija proizvodnja krenula je prije 20 godina, a danas je cijela porodica uključena u poslove, pa i djed koji još budnim okom prati svoje nasljednike.

Napredak je vidljiv. Na farmi je trenutno oko 160 grla, oko 90 muznih krava, od kojih je 78 u muži. Uprkos klimatskim promjenama i sve vrelijim ljetima, u proizvodnji su postigli kontinuitet, a tome je doprinijela i investicija u rashladni sistem za krave koji je instaliran ove godine.

"Na vrijeme smo kupili sistem. Godine se mijenjaju, ljeta su vrela, ali evo riješili smo taj problem. Definitivno je da se klima promijenila, zime kao da više nemamo. Sa ovim sistemom hlađenja i u vrelim danima, nismo imali oscilacije u proizvodnji", priča nam Babić.

Razlika u proizvodnji se vidi, ali i osjeti, dodaje ovaj domaćin, pojašnjavajući da su grla s lakoćom pregurala temperature od 40, 45 stepeni koje su bile nepodnošljive i za ljude.

"Teško je to za krave koje daju 40-50 litara mlijeka, jer je za njih to ogroman stres. Tražili smo rješenje i tu smo sa ljudima iz 'Sana' došli do ovoga. Zadovoljni smo jer kravama prija", kaže ovaj štrbački poljoprivrednik, koji je na svojoj koži dobro osjetio vrućine, jer s ocem i bratom obrađuje oko 170 hektara zemlje. Ljeto je bilo radno, no važno je, ističe, da su spremili hranu za svoja goveda.

Automatiziran sistem

Većina zemlje je u zakupu, uglavnom sitne parcele, u krugu od oko 20 kilometara, pa dosta vremena, kako navodi, gube od njive do njive u samoj obradi. A, dok je znoj kapao s njihovog čela, brige barem nisu imali za blago u štalama, jer je savremeni sistem hlađenja potpuno automatiziran.

Iako prema riječima Babića do sada nisu imali nikakvih problema sa novom opremom, niti potrebe za intervencijama, na njihovo imanje tokom naše posjete, stigli su i predstavnici kompanija koje su kumovale ovoj investiciji. Naime, da sve funkcioniše kako treba došli su se na licu mjesta uvjeriti i Pero Gnjidić, specijalista za govedarstvo-proizvodnju mlijeka u kompaniji "Sano", te lično Martin von Taschitzki direktor kiparske kompanije "Core Cool Systems", kojem je ovo ujedno bila i prva posjeta Bosni i Hercegovini.

Radi se o savremenom sistemu hlađenja krava. Gnjidić nam pojašnjava kako je toplotni stres veliki problem u proizvodnji mlijeka, a pogotovo s klimatskim promjena i sve toplijim ljetima na ovim prostorima. Krave pate uslijed visokih temperatura i to je za njih veliki problem, daleko veći nego minusi tokom zime. Stoga je na ljudima da im pomognu i omoguće uvjete u kojima će bolje funkcionirati.

"Za uspješnu proizvodnju mlijeka potrebno je prije svega zdravlje životinja, treba nam odgovarajuća genetika, kvalitetna hrana, ali isto tako i dobri uvjeti držanja da one ispolje svoj genetski potencijal i da ga pretvore u visoku i uspješnu proizvodnju, sačuvaju svoje zdravlje, uspješnu reprodukciju i da proizvode puno mlijeka", ističe specijalista iz "Sana".

Sistem koji je instaliran na ovoj farmi potpuno je automatiziran. Pomoću senzora unutar štale prati temperaturu i relativnu vlagu u objektu. A, to je i osnova za izračun takozvanog temperaturno-humidnog indeksa (THI), koji je pokazatelj kakav je intenzitet stresa uzrokovan toplinom za krave.

"Na temelju ta dva parametra sistem automatski određuje kojom snagom će raditi ventilatori, kojim će intenzitetom biti uključena funkcija vlaženja životinja, sa jednom finom sitnom maglicom koja pada na površinu kože životinja. Pod uticajem strujanja zraka, koji prave ventilatori, vlaga isparava sa površine i na taj način se životinja hladi", precizira Gnjidić pojašnjavajući kako se sitne krvne žile nalaze ispod kože koja se hladi, i tako istovremeno hladi krv koja ide ka srcu te iznutra hladi životinje. To je ujedno i najefikasniji način hlađenja životinja.

"Sano" je saradnju s kompanijom "Core Cool Systems" započeo prije pet godina na farmi u Sloveniji. Sada je već vidno da ona iz godine u godinu unapređuje svoje rezultate u smislu reprodukcije i proizvodnje mlijeka. Danas je to, ustvari, jedna od najuspješnijih farmi za proizvodnju mlijeka u Sloveniji. "I ova farma ovdje je jedna od većih i boljih u BiH po proizvodnji mlijeka i ja vjerujem da ćemo puni efekat ovog sistema uz adekvatnu tehnologiju hranidbe, tek vidjeti sljedećih godina", kaže Gnjidić očekujući pozitivne rezultate baš kao na jednoj farmi sa 170 grla van BiH, gdje su prošle godine postavili ovaj sistem.

U ljeto je, kako navodi, farmer trošio određenu dodatnu količinu struje, ali njegove krave prvi put u ljetnom periodu nisu pale sa proizvodnjom mlijeka i rezultatima reprodukcije.

Isplativost investicije

Farmeri će, sada je već izvjesno, i u BiH biti primorani da traže rješenje za vrele dane, tačnije redukciju problema toplotnog stresa, jer klimatske promjene koje nas zahvataju i koje idu u smjeru rekordnih temperatura, uvjetuju nova rješenja.

Prema riječima domaćina Babića, vrijednost ove investicije na njihovoj farmi, koja je iz više dijelova, iznosila je oko 80 hiljada marka.

No, kada je riječ o samoj isplativosti sistema, možda je najbolje poslužiti se iskustvom ranije pomenutog farmera iz Slovenije. On je naveo da kada bi gledao samo proizvodnju mlijeka to su dvije godine, ali kada bi uzeo u obzir i zdravlje životinja i reprodukciju, to je maksimalno 1,5 godinu.

Štedi struju i vodu

Direktor kiparske kompanije "Core Cool Systems", Martin von Taschitzki, lično je pregledao postavljeni sistem hlađenja u Prnjavoru, a nakon što je pomno ispratio svaki detalj, kaže kako je na samoj farmi "situacija za rješavanje pitanja hlađenja zbog zadanih uslova smještaja i ograničenog protoka vazduha i niskog plafona bila zahtjevna", ali je ipak postignuto značajno poboljšanje komfora kravama i njihovo efikasno hlađenje.

Pojasnio je da je ideja o proizvodnji ovih sistema zapravo inicijativa Univerziteta iz Džordžije, odakle su tražili rješenje kako da ohlade krave, bez da koriste više vode nego što je potrebno, i to je bila ona početna tačka.

"Generalno situacija je takva da zbog promjene klime, potražnja za ovim sistemom postoji širom svijeta. Njegova velika prednost za farmere je ta što je veoma štedljiv na električnoj energiji, a također i količina vode je ekstremno smanjena, tako da ne stvaramo troškove vode koja nije dobro iskorištena, kao što je bilo prije našeg sistema", kaže Taschitzki.

Babići su na vrijeme spremili svoju farmu za nove klimatske izazove. Po grlu je ovdje dnevna proizvodnja 27 litara mlijeka. Za sada u planu nemaju proširenje, no ne treba se iznenaditi ako nas uskoro obavijeste o nekim drugim novitetima, jer se i oni drže krilatice "ko ne investira, taj ne profitira", samo je važno na vrijeme skovati plan.

Bližimo se kraju godine, računice se svode, pa u planovima računajte da će opet biti vruće ljeto.