Dobar protok zraka i prilagođena hranidba smanjuju toplotni stres kod krava

Optimalna temperatura zraka za mliječne krave kreće se od 12 do 16°C, a ona iznad 24 °C uzrokuje toplotni stres. Tada se znatno smanjuje uzimanje hrane i proizvodnja mlijeka, a iznad 35 °C nastupa opći poremećaj fizioloških funkcija. 

On se može prepoznati po povećanoj frekvenciji disanja, pri čemu je normalna vrijednost od 30 do 50 udisaja u minuti. Veća frekvencija ukazuje na veći toplotni stres, što dovodi do manjeg unosa hrane, smanjene proizvodnje mlijeka, povećanog broja somatskih stanica i problema s plodnošću.

Toplotni stres mogu umanjiti ventilatori koji će poboljšati protok zraka, čak i u starijim zgradama, piše Wochenblatt. 

Prirodno strujanje zraka nije dovoljno?

Obično se staje za mliječne krave prozračuju pomoću otvora na krovu. No, prirodan protok zraka često ometaju susjedne zgrade poput silosa, muzilišta i drugih. Do problema dolazi i ako staja nije postavljena u skladu s glavnim smjerom vjetra te ako su stropovi niži, kao kod starijih staja. Također, neće funkcionirati tokom toplih dana, bez vjetra. 

Nedovoljna ventilacija može uzrokovati stvaranje kondenzata na krovu, što može dovesti do rasta gljivica ili crnih naslaga na drvenim dijelovima te uništenja konstrukcije. 

Ako je jedna strana staje izložena glavnom smjeru vjetra, strujanje zraka se može poboljšati perforiranim limovima na toj strani. Također, streha ne bi trebala biti prekratka kako bi se osigurala sjena za vanjski red ležišta.

No, pri toplim ljetima koje donosi toplotne valove poput ovosedmičnog,  korisno je postaviti ventilatore. 

Ventilatori u donjem dijelu štale

Već brzina izmjene zraka od najmanje 2,0 m/s u prostoru za životinje osigurava učinak hlađenja. Ventilatori bi trebali biti postavljeni tako da povećaju njegov protok u donjem dijelu štale, u visini ležanja krava. Njihova upotreba i kontrola trebali bi biti automatski regulirani, ovisno o temperaturi.

Kako bi bili učinkoviti, potrebno je postaviti jedan aksijalni ventilator promjera oko 1,20 m na svakih 20 krava, odnosno koji će pokriti prostor širine 4 do 5 m te dužine od oko 20 m. Dobar učinak hlađenja postiže se pri kutu nagiba od 15 do 25°. Kako bi se osigurao ravnomjeran protok zraka, trebaju biti instalirani fiksno i tako da nisu usmjereni protiv prirodnog smjera vjetra. 

Prepreke strujanju mogu biti hranilišta, ograde, ali i zaštitna rešetka na ventilatoru koja smanjuje njihov rad do 30 psoto, osobito ako je prljava.  

Troškovi investicije često su znatno manji u odnosu na gubitak zbog manje proizvodnje mlijeka. 

Korištenje vode za ovlaživanje prostora putem raspršivača ili prskalica također povećava učinak hlađenja, ali ih treba izbjegavati kada je vlažnost zraka iznad 70 %, jer tada krave ne mogu učinkovito gubiti toplinu, odnosno događa se efekt saune. 

Prilagoditi hranidbu 

Osim navedenog, kravama treba osigurati stalni pristup svježoj i čistoj vodi te zbog gubitka apetita prilagoditi hranidbu. Trebalo bi povećati energetsku vrijednost obroka koje će krave lakše probaviti, a da pritom apsorbiraju više hranjivih tvari. To se može postići dodavanjem koncentriranih izvora energije kao što su žitarice ili uljarice.

Također, visokokvalitetna silaža osigurava potrebne hranjive tvari i smanjuje rizik od slabijeg unosa hrane. Važno je osigurati ravnotežu između proteina, energije, minerala i vitamina. Dodavanje elektrolita i minerala poput natrija, kalija i magnezija može pomoći u održavanju ravnoteže elektrolita tokom toplotnog stresa.

Iako se unos vlakana može smanjiti tokom ljeta, važno je osigurati njihov dovoljan udio kako bi se održala normalna funkcija buraga. 

Hranjenje u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima može pomoći u smanjenju toplotnog stresa jer su temperature tada niže, a krave će imati veći apetit.