Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Muzne krave
  • 05.09.2019. 11:00

Masna jetra kod mliječnih krava - preventiva je najvažnija

Preventiva pojave metaboličkih bolesti u stadu najbitnija je mjera jer štete koje metaboličke bolesti prouzrokuju u proizvodnji mlijeka mogu biti velike. Pored obezbjeđenja potrebnih uslova za smještaj životinja potrebno je obratiti pažnju i na adekvatnu ishranu visokoproizvodnih grla u svim fazama proizvodnje.

Foto: Jelena Gajić Đokić
  • 609
  • 27
  • 0

Metaboličke bolesti predstavljaju poremećaje u organizmu životinja koji nastaju uslijed neadekvatne ishrane ili upotrebe neizbalansiranog obroka u ishrani visokoproizvodnih muznih krava.

Metaboličke bolesti krava uzrokuju velike ekonomske gubitke i to kroz smanjenu proizvodnju mlijeka, smanjenje reproduktivnih sposobnosti krava, povećan je remont krava u stadu i povećani su troškovi liječenja krava.

Oboljenja koja napadaju muzne krave

Najčešće bolesti mliječnih grla koje su zastupljene kod nas su:

  • Mliječna groznica;
  • Ketoza;
  • Alkaloza buraga;
  • Dislokacija sirišta;
  • Sindrom masne jetre.

Šta je sindrom masne jetre?

Pojava sindroma masne jetre javlja se prilikom obilne ishrane krava obrocima bogatim energijom u periodu završetka laktacije i u vrijeme zasušenja, što dovodi do nagomilavanja tjelesnih masti u jetri. Često se javlja u kombinaciji sa još nekom metaboličkom bolešću. 

Krave sa sindromom masne jetre imaju nesiguran hod, češće leže, oslabljen imunitet, urin sadrži aceton, dah krave osjeti se na aceton, dlaka nema sjaj i nakostriješena je. Za krave sa ovim sindromom karakteristično je da često imaju produžen zasušeni period i estrus im se nakon telenja kasnije javlja.

Nepravilna ishrana utiče na pojavu oboljenja kod krava

Uzrok pojave sindroma masne jetre je ishrana krava sa visokoenergetskim obrocima u vrijeme zasušenja i u periodu pred i poslije telenja. Uz sindrom masne jetre često se javlja i ketoza jer se u jetri masne kiseline pretvaraju u ketonske spojeve.

Prevencija sindroma masne jetre je držanje i ishrana zasušenih krava u posebnoj grupi, kabasta hrana mora biti dobrog kvaliteta i niže energetske vrijednosti, smanjiti ishranu visokoenergetskim hranivima krava sa smanjenom proizvodnjom mlijeka i u početku perioda zasušenja, obratiti pažnju na postepeno povećanje koncentrovanog dijela obroka čime se omogućuje mikroflori želuca da se pripremi za veće količine lako svarljivih ugljikohidrata iz koncentrovanih hraniva, savjetuju u PSS Vojvodine. 

Preventiva je najvažnija

Preventiva pojave metaboličkih bolesti u stadu najbitnija je mjera jer štete koje metaboličke bolesti prouzrokuju u proizvodnji mlijeka mogu biti velike. Pored obezbjeđenja potrebnih uslova za smještaj životinja potrebno je obratiti pažnju i na adekvatnu ishranu visokoproizvodnih grla u svim fazama proizvodnje. Da bi se postigla ishrana krava prema proizvodnji mlijeka potrebno je napraviti tri do četri proizvodne grupe koje će biti hranjene prema proizvodnji mlijeka, a u vrijeme zasušenja po stadiju zasušenosti. 

Gubitak apetita je izraženiji i duže traje kod krava koje su se tokom perioda zasušenja ugojile, što se objašnjava činjenicom da kod njih oslobođene masne kiseline dovode do tzv. isključenja centra za glad. Tada se i voljni unos hrane smanjuje od 26. sedmice graviditeta (oko 180. dana) sve do tri sedmice pred teljenje. Krave krajem druge sedmice laktacije trebale bi unositi 10 - 11, a krajem četvrte sedmice 15 -16 kilograma suve materije dnevno.

Masti su najvažniji izvor energije

Na osnovu navedenog, zaključuje se da se voljni unos hrane nakon teljenja sporo povećava tako da se maksimalan unos hrane postiže tek između trećeg i četvrtog mjeseca laktacije (oko 100 dana). Dok se ne uspostavi ravnoteža između unosa hrane i energetskih potreba organizma, razlika se nadoknađuje tjelesnim rezervama energije. Stoga se masti smatraju najznačajnijim izvorom energije potrebne za ispoljavanje genetskog potencijala grla za proizvodnju mlijeka. Pored masti, organizam koristi i manje količine ugljikohidrata.

Pored gubitka apetita, veoma važan faktor koji utiče na stepen iskorištavanja hranljivih materija iz obroka jeste i resorptivna sposobnost sluzokože buraga. Naime, utvrđeno je da u periodu zasušenja - kada se u obroku povećava udio kabastih u odnosu na koncentrovana hraniva, dolazi do smanjenja visine i površine resica buraga, čime se smanjuje resorptivna površina. To ima za posljedicu manji stepen usvajanja hranljivih materija.

Kako hraniti krave dok su steone i nakon telenja

Primjena ovih saznanja na muzne krave navodi na zaključak da je već tokom perioda zasušenja potrebno uvoditi i postepeno povećavati koncentrovani dio obroka, koji će se koristiti tokom perioda laktacije. Na taj način moguće je postići dva značajna cilja: prilagođavanje mikroflore buraga povećanom udjelu koncentrovanog dijela obroka i povećanje resorptivne površine predželudaca, što zajedno ima za rezultat bolje iskorišćavanje sastojaka hrane na početku laktacije i smanjenje negativnog bilansa energije.


Tagovi

Muzne krave Ishrana krava Sindrom masne jetre Koncentrovana hraniva Period laktacije

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Miš pojeo rasad ! 😕