Kako hraniti krave dok su steone i nakon telenja

Osnovu buduće uspješne i ekonomične proizvodnje mlijeka predstavlja adekvatna ishrana krava u periodu visoke steonosti. U tom periodu krave bi trebalo da su zasušile, najčešće oko dva mjeseca pred telenje. Nedovoljno dug period zasušenosti ili neadekvatna ishrana smanjuju mliječnost i dohodak od krava u narednoj laktaciji do 30%, a u sljedećoj do 15%. 

Milijan Erbez: Goveda žive u neuslovnim objektima u mnogim gazdinstvima pa su uzgajivači u BiH u finansijskim gubicima

"Potreba zasušivanja visokosteonih krava objašnjava se povećanim zahtjevima u hranjivim materijama za razvoj ploda, potrebom za obnavljanjem i odmaranjem mliječne žlijezde i endokrinog sistema koji treba da se pripremi za iduću laktaciju, kao i potrebama za popravku kondicije krava i formiranja rezervi hranjivih materija za iduću laktaciju. Dnevne potrebe hranjivih materija kod zasušenih grla uslovljene su tjelesnom masom i starošću, mjesecom gravidnosti i kondicijom krava, tjelesnom masom i očekivanom mliječnošću u narednoj laktaciji", objašnjava savjetodavac dr Radosav Vujić.

Visokosteone krave manje jedu

Dodaje da je povećanje potreba znatno veće u devetom, nego u osmom mjesecu gravidnosti krava. Potrebe u energiji u posljednja dva mjeseca steonosti za oko 30% veća su od potreba za održavanjem. Potreba za proteinima se povećava za 80%, kalcija za 60%, a fosfora za 40%. 

"Potrebe u pojedinim mineralnim elementima zavise u prvom redu od količine koja se deponuje u poldu. Po svojoj zastupljenosti u plodu klacijum i fosfor su najvažniji i o njima se redovno mora voditi posebnam briga. Potom je potrebno kontrolisati količinu magnezija i ako ga nema dovoljno, treba ga uključiti u mineralne dodatke. Natrij i klor treba redovno dodavati u vidu kuhinjske soli", ističe Vujić.

Visokosteone krave imaju smanjen apetit. Zbog toga im je neophodno obezbijediti kabasta hraniva najboljeg kvaliteta, kao i umjerene količine koncetrovane hrane u količini od 1% u odnosu na tjelesnu masu. "Velika količina koncetrata u obroku ili pri njegovom davanju po volji, dovodi do pojave većeg broja mastitisa i metritisa, kao i do skupe i neekonomične proizvodnje", upozorava savjetodavac.

Važnost ishrane nakon telenja

Dodaje da nedovoljna ishrana nepovoljno utiče, ne samo na masu teleta pri rođenju, nego i na tok iduće laktacije i na vrijeme sljedeće oplodnje. Na uspjeh sljedeće oplodnje utiče i ishrana nakon telenja. Kako bi se krave blagovremeno pripremile za novi režim ishrane, na 10-14 dana prije telenja, treba
ih prevoditi na obroke koji su po svom sastavu slični obrocima nakon telenja.

"Dnevno povećanje koncetrata treba da iznosi 0,3-0,5 kg po kravi. Ishrana sijenom dobrog kvaliteta u količini od 1 kg na 100 kg tjelesne mase
spriječava pojavu dislokacije sirišta poslije telenja. Na dva dana pred telenje kod većine krava dolazi do drastičnog smanjenja konzumiranja hrane.
Nakon dva, tri dana kravama se povećava količina sijena do 10 kg dnevno po grlu, a po uvođenju voluminoznih hraniva kao što je silaža, sjenaža i
druga zelena stočna hraniva, vrši se smanjenje količine sijena", savetuje Radosav Vujić.