Kako zaštiti životinje od negativnog uticaja niskih temperatura?

Intenzivni uzgoj goveda doveo je do potrebe izgradnje drugačijih štala i objekata. U stajama koje nisu u dovoljnoj mjeri zaštićene od uslova spoljašnje sredine, mora se dodatno regulisati mikroklima.

Boravak životinja u zatvorenom prostoru, ne znači samo zaštitu od niskih temperatura i raznih drugih faktora nego i mogućnost da se bolje isprati njihova ishrana. Jednostavnija je manipalacija i kontrolisanje određenih pojava, ali i privikavanje na moderne načine proizvodnje.

Kako savjetuje Svjetlana Mičić, iz PSSRS, dobrobit stoke u odnosu na klimatske prilike, podrazumijeva njihovu zaštitu od niskih (ili visokih) temperatura, jačih vjetrova, padavina jer svi ti vremenski uslovi mogu se odraziti na zdravstveno stanje, a u krajnjem slučaju i na smanjenje proizvodnje kao i prihoda.

I u decembru moguć toplotni stres ?!

Hladnije vrijeme izaziva manje poteškoće od visokih temperatura. Ono što ipak predstavlja potencijalnu opasnost je relativna vlažnost vazduha. Na ovo bi posebno trebalo obratiti pažnju u štalama gdje nije regulisana mikroklima, zato što može uzrokovati pojavu stresa u zimskom periodu.

Radi se o pojavi takozvanog hladnog stresa, prilikom čega dolazi do poremećaja i u reprodukciji i u proizvodnji. U svakom slučaju životinje lakše podnose niske nego visoke temperture. Moguće je čak i sada u decembru da vremenski uslovi uzrokuju toplotni udar kod stoke.

Provjetravanje štala doprinosi sprječavanju bolesti goveda u zimskom periodu

U ovom periodu, proizvođači bi najviše pažnje trebalo da obrate da životinje nisu na otvorenom niti u nekoj prostoriji gdje je promaja ili intenzivno strujanje vazduha.

Optimalno rješenje bilo bi da stočari investiraju u adaptiranje postojećih štala, da ih prilagode ovdašnjim klimatskim uslovima, a prije svega broju grla.

Ukoliko je na nekom gazdinstvu primarna proizvodnja mlijeka, bilo da je ono malo, srednje ili veliko, glavni prioritet trebalo bi da budu objekti. Tačnije mogućnosti kontrolisanja mikroklime unutar njega, a zatim i drugi faktori poput ishrane, zdravstvene zaštite i njege životinja.

Šta uraditi kada se pojavi hladni stres?

Kontrolisanje temperaturom i povećanje količine obroka, može da bude adekvatan odgovor na hladno vrijeme. Kada je riječ o kravama, one u posljednja tri mjeseca graviditeta trebaju dodatnu ishranu u vidu zrnaste hrane, posebno kada je spoljna efektivna temperatura ispod 20C°.

Ako je vjetrovito, hladno strujanje vazduha samo će povećati stres  kod stoke tako da je zaštita od vjetra obavezna mjera.

Neophodno je obezbjediti dovoljno hrane, zrnastih hraniva, kao i dodatnog sjena. Ako je ono vlažno od snijega, ne smije biti smrznuto. Ukoliko se daje prehrana, mora se prilagoditi ishrani životinja pod stresom.

Pored hrane, ne smije se zaboraviti ni voda. Krave moraju biti snabdjevene dovoljnim količinama jer će njen ograničen unos, usloviti ograničeno konzumiranje hrane a što će se sve odraziti na otežano zadovoljavanje energetskih potreba.

Zimi treba utopliti i pojačano hraniti stoku

Podsjećamo da smo ranije pisali o značaju boravka stoke u stajama u zimskom periodu. Mada je veliki broj objekata za stočarstvo građen u prošlom vijeku, bez savremene ventilacije, sistema izđubravanja, izolacije i drugih karakteristika moderne gradnje.

Stručnjak za stočarstvo, agronom Momir Cvjetković, smatra da ukoliko staje nemaju sistem provjetravanja onda svjež vazduh treba obezbijediti kroz vrata i prozore.

"Na taj način iz objekata se odstranjuju svi štetni gasovi, vodena para i eventualna prekomjerna toplota koju životinja izlučuje u spoljnju sredinu. Prozračivanje doprinosi sprječavanju bolesti i osigurava svjež i suh vazduh", kaže Cvjetković.