• Stočarstvo zimi
  • 19.01.2017. 15:00

Zimi treba utopliti i pojačano hraniti stoku

Iako su goveda znatno osjetljivija na visoke nego na niske temperature, a muznim grlima za veću proizvodnju mlijeka više odgovaraju niže temperature, stručnjaci upozoravaju na oprez koji je neophodan pri veoma hladnim danima u nizu, kao što je slučaj ove godine.

  • 3.896
  • 564
  • 0

Agronom Momir Cvjetković, ekspert za oblast stočarstva i ishrane stoke kaže da je veliki broj objekata za stočarstvo građen u prošlom vijeku, bez savremene ventilacije, sistema izđubravanja, izolacije i drugih karakteristika savremene gradnje. Upravo zbog toga, prema njegovim riječima, potrebno je više vremena zimi boraviti u staji, kako bi se stoci osigurali što bolji uslovi za ishranu i odmor.

"Ukoliko staje nemaju sistem ventilacije svjež vazduh treba obezbijediti kroz vrata i prozore. Na taj način iz objekata se odtsranjuju svi štetni gasovi, vodena para i eventualna prekomjerna toplota koju životinja izlučuje u spoljnju sredinu. Ventilisanje doprinosi sprječavanju bolesti i osigurava svjež i suh vazduh", kaže Cvjetković.

Tov junadi u starim objektima

Ukoliko su temperature u minusu, pogotovo desetak i više stepeni, veliku pažnju osim ventilisanja treba obratiti na kvalitet i temperaturu pitke vode i pojačanu stočnu hranu. Hrana prema Cvjetkovićevim riječima ne smije biti zamrznuta, već adaptirana na temperaturu u staji.

"Silažu, rezance i drugu hranu koja može zalediti najbolje je pri niskim temperaturana pripremiti uveče u dovoljnim količinama za jutarnju i dnevnu upotrebu. Veoma je značajna večernja ishrana, jer ustanovljeno je da životinje prilikom varenja hrane tokom noći proizvode dovoljnu tjelesnu toplotu". Naravno osim neophodnih žitarica i kabaste hrane tokom zimskih mjeseci potrebne su i dovoljne količine soli i minerala.

Čista voda i prostirka veoma važni

Stočari velike probleme zimi pri niskim temperaturama imaju sa vanjskim vodovodnim cijevima, koje često nisu propisno izolovane. Osim smrzavanja cijevi i havarija, često su prisutni i problemi vezano za veoma nisku temperaturu pitke vode.

"Životinje su veoma osjetljive na vodu, pogotovo na njenu temperaturu, koja ne bi smjela biti niža od 15 stepeni Celzijusa. To znači da svaki farmer mora voditi posebnu brigo i o hrani i o vodi, ali i o mjestima gdje životinje provode najveći dio vremena. Vanjsku temperaturu u rasponu od minus 1 do minus 6 stepeni životinje dobro podnose, ali ukoliko su objekti neadekvatni i nisu otporni na uticaj vjetra i vlažnog vazduha, prag tolerancije na niske temperature se smanjuje", kaže Cvjetković.

Pri veoma niskim temperaturama farmerima se savjetuje da posebnu brigu vode da prostor gdje stoka boravi bude suh i čist.

"Svinje imaju potrebu za velikim količinama slame, jer ih ona štiti od hladnog tla i vazduha. Svinje je pri veoma niskim temperaturama najbolje držati u grupama, kako bi se grijale kontaktom jedna od drugu.Iako konji spavaju stojeći i njima je veoma važan suh prostor za odmor. Isto važi i za preživare, jer respiratorne bolesti su učestalije u zimskom periodu, a vlažna mikroklima im pogoduje".


Uzgoj stoke vani

U danima sa enormno niskim temperaturama, kao što su u toku januara ove godine, održavanje temperature u objektima je problem kome se mora ozbiljno pristupiti.

Veće prisustvo farmera u starijim objektima

Cvjetković kaže da velika odstupanja od optimalnih temperatura povećava bazalni metabolizam, odnosno stoka sve više energije troši na termoregulaciju. Kada se taj problem djelimično sanira kroz hranu, proizvodnja je nekvalitetna i veoma skupa.

"Ukoliko farmeri nemaju savremene objekte, koji su klimatizovani i automatizovani sa digitalnim praćenjem parametara, onda je potrebno veće prisustvo i angažovanje čovjeka, kako ne bi došlo do rashlađivanja objekata, promrzavanja i uginuća stoke. Posebno je važno pojačati pažnju kod uzgoja i dogrijavanja tek oprašene prasadi, kao i kod transporta stoke na mjesto prodaje, klaonice, druge farme i ostala mjesta".

Cvjetković savjetuje farmere da u toku "debelih minusa" češće obilaze objekte sa stokom, te da posebnu pažnju posvete alternativnim izvorima energije, jer su zbog snježnih padavina, niskih temperatura i vjetrova mogući češći nestanci električne energije.

"Odnos čovjeka prema stoci mora biti veoma human. Rezultati takvog odnosa su zdrava stoka i visoka proizvodnja kvalitetnog mlijeka , mesa ili jaja", kaže Momir Cvjetković, diplomirani inžinjer stočarstva iz Rogolja kod Gradiške.


Fotoprilog


Tagovi

Momir Cvjetković Izđubravanja Stočnu Hranu


Autor

Boško Grgić

Više [+]

Boško je inžinjer menadžmenta sa dugogodišnjim iskustvom u poljoprivredi i novinarstvu. Autor na desetine tv, radio i štampanih serijala o poljoprivrednoj proizvodnji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dragi agroklubovci, učesnici, pobjednici nagradne igre "Proljeće 2021. u vrtu uz Agroklub" #mojepovrće hvala za veliko strpljenje, nagrade su već sutra u vasim domovima i vrtovima !!!