Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bugarska
  • 30.06.2020. 18:00

Inženjer građevine otvorio farmu na kojoj uzgaja 250.000 vrlo traženih puževa

Puževi su tražena delicija širom svijeta, a to je prepoznao Kosta Kačev, mladi inženjer građevine iz Bugarske. Na svojoj farmi uzgaja ih oko 250.000, a otkrio je kolika su tu početna ulaganja i kakvi su mu planovi.

Foto: Depositphotos/videoserg
  • 206
  • 12
  • 0

Iako se nekada davno porodica mladog inženjera građevine Koste Kačeva bavila uzgojem ovaca i proizvodnjom sira, on je odlučio otvoriti farmu puževa. 

Diplomirao je građevinu, ali se opredijelio za poljoprivredu. "Iako puževi baš nemaju veze s klasičnim stočarstvom, odlučio sam se za njihov uzgoj jer je to nešto zanimljivo i ne baš razvijeno u Bugarskoj. Otišao sam na jednu farmu, upoznao vlasnika koji mi je objasnio sve o uzgoju, razmislio i odlučio krenuti u taj biznis", rekao je Kosta za agronovinite.

Tov puževa traje 4 do 5 mjeseci

Njegova farma se nalazi na istoku zemlje, u selu Sadievo, 30ak km od Crnog mora, a uzgojna površina se prostire na 2.000 m2. Vrsta koju uzgaja je Helix Aspersa Maxima, kod nas poznata kao smeđi vrtni puž. Iako mu je kućica manja nego kod ostalih vrsta, ima više mesa. Na primjer, divlji puž Helix lucorum koji je tražen u Grčkoj ima 30% veću kućicu, ali njegovo meso ima drugačiju kiselost. 

Sakupljanje puževa kao dodatni izvor zarade?

Svake godine sredinom maja farmu puni malim puževima i započinje tov koji traje 4 do 5 mjeseci. Tokom dana ovi mekušci nisu aktivni, a hrane se naveče kada ih obilazi i mladi farmer. "Na zemljištu sam zasijao bijelu djetelinu koja im služi kao hladovina, a djelimično i kao hrana", kaže Kačev te napominje kako polovinu parcele zauzima drvena površina na koju se uveče širi hrana pripremljena po posebnom receptu.

Početna investicija vraća se u drugoj godini?

"Posao s puževima nije baš spor", našalio se Kačev. "Naime, početna investicija vraća se u drugoj godini uz strogo pridržavanje tehnologije uzgoja. U početku je potrebno oko 15.000 do 18.000 leva" (što je od oko 15.531 do 18.119 KM, op.a.), kaže on napominjući da je najviše pazio na odabir drvene podloge za ishranom jer se ona mora prilagoditi kretanju puževa.

Kačev uzgaja oko 250.000 ovih sitnih životinja, a ukupna investicija ne uključuje vrijednost stočne hrane, već samo izgradnju farme i nabavku malih puževa. "Za 1 kg puževa potrebno je 1,2 do 1,3 kg krme, a ponekad je tov sporiji i puževi moraju duže jesti", otkriva Kačev te govori kako je dobar primjer za sporiji tov godina s puno padavina.

Naime, tokom kišnih dana hrana se s drvenih podloga brzo ispere, a kod takvih se uslova puževi skupljaju u novembru dok se u normalnim godinama to radi u septembru ili oktobru.

Planira dalju preradu 

Puževe prodaje na bugarskom i grčkom tržište, a u planu mu je i postrojenje za preradu u kojem bi pripremao puževe po klasičnoj recepturi francuske Burgundije, prodavao zamrznute, kuhane ili samo kao meso.

Insekti su budućost ljudske ishrane, ali i proizvodnje stočne hrane?

Naime, njihovo meso sadrži više proteina nego riba, blizu je govedine i piletine, a treba napomenuti da sadrži daleko manje masti. S druge strane, velik udio su nezasićene omega-6 i omega-3 masne kiseline dok je energetska vrijednost puževog mesa oko 67-81 kcal/100 g što je znatno niže od goveđeg ili plave ribe. Puževi se smatraju jakim afrodizijakom, ne sadrže holesterol i pomažu u sprječavanju gastritisa i čireva, a zbog visokog sadržaja željeza pomažu i kod anemije.

Farma kao turistička atrakcija?  

Uprkos svim prednostima ovog mesa, bugarsko kao i naše tržište nije razvijeno, ali na primjer Italija, Francuska i Španija pa čak i Portugal bilježe veliku potražnju i tamo se oni često uzgajaju.  

Francuzi konzumiraju najviše puževa u svijetu, čak oko 35.000 tona godišnje od čega se samo 1.000 proizvede na 300 francuskih farmi. Dakle, ta zemlja u potpunosti zavisi od uvoza mekušaca prikupljenih iz prirode ili uzgojenih na farmama, što može predstavljati priliku u poljoprivredi.

Kako ondje vlasnici svoje farme pokazuju posjetiocima i od njih su napravili prave turističke atrakcije tako u planu ima i ovaj mladi bugarski poljoprivrednik koji se osim uzgoja puževa bavi i ekološkom proizvodnjom paradajza.


Povezana stočna vrsta

Male životinje

Male životinje

Uzgoj malih životinja u BiH ima dugu tradiciju sa prvim formiranim i registrovanim udruženjem 1929.godine u Sarajevu. Posebno se ističe oblast peradarstva, golubarstva... Više [+]

Tagovi

Bugarska Farma puževa Puževi Uzgoj puževa Kosta Kačev


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.