Farma Mala Branjevina: Vlastita hrana i genetika koja daje do 38 litara mlijeka po kravi dnevno

"Od uzgoja i hranidbe krava do proizvodnje mlijeka i korištenja stajskog gnoja na poljoprivrednim površinama, velik dio procesa odvija se unutar vlastitog sistema", čuli smo na Maloj Branjevini, farmi koja posluje u sklopu poljoprivredne proizvodnje Žito grupe d.d., a koju smo posjetili u okviru Svjetskog kongresa Međunarodne federacije agrarnih novinara (IFAJ).

Smještena pored mjesta Vuka, u neposrednoj blizini Osijeka, ima kapacitet 800 krava, a trenutno je oko 680 grla uključeno u proizvodnju mlijeka. Prema riječima Darija Kalađije, izvršnog direktora za poljoprivrednu proizvodnju, godišnja proizvodnja po kravi iznosi čak oko 12.400 litara, dok trenutna dnevna proizvodnja doseže približno 38 litara po grlu.

"Ukupno se s farme na tržište godišnje plasira oko osam miliona litara mlijeka, a cjelokupna proizvodnja namijenjena je prodaji", istaknuo je Kalađija.

Zaokružen sistem uzgoja i kanadska genetika

Riječ je o holstein pasmini, poznatoj po visokom proizvodnom potencijalu, a u proizvodnji se koristi kanadska genetika. Njena je primjena, istaknuto je, dodatno unaprijeđena nakon što su direktno iz Kanade uvezene holstein junice.

Posebnost je i zaokružen sistem uzgoja ženskih grla koja prolaze sve faze razvoja, od uzgoja teladi i junica do uključivanja u proizvodnju mlijeka. Muška telad prodaje se u dobi od približno mjesec dana.

"Sva ženska telad, dakle, ostaje na farmi, a one koje odaberemo za proizvodnju postaju muzne krave. Tako da imamo zaokružen ciklus i one cijelo vrijeme ostaju ovdje", pojasnio je Saša Ikić, voditelj mliječnog govedarstva u Žito grupi.

U uzgoju se primjenjuju i različite strategije osjemenjivanja, ovisno o proizvodnim karakteristikama i reproduktivnom statusu pojedinih krava. Grla koja se ne uspiju ponovno osjemeniti nakon više pokušaja ili imaju slabije proizvodne rezultate mogu se osjemenjivati sjemenom belgijsko-plavog goveda ili angusa, a njihova telad potom se prebacuje na vlastite tovne farme.

Takav pristup omogućuje prilagođavanje uzgoja proizvodnim ciljevima i povezivanje mliječnog govedarstva s proizvodnjom tovne junadi.

Hrana za krave dolazi s vlastitih poljoprivrednih površina

Jedan od važnih oslonaca proizvodnje na Maloj Branjevini jest vlastita baza sirovina za ishranu životinja.

"Sve se proizvodi unutar Žito grupe. Imamo 22.000 hektara, tako da se ovdje sve, od silaže, sjenaže, sijena i slame do žitarica, proizvodi na našoj zemlji. Imamo i vlastitu fabriku stočne hrane, od koje nabavljamo koncentrat kojim hranimo krave", objasnio je Ikić.

Mljekari RS saopštili zahtjeve: Povećanje cijena, regresirani dizel po grlu i zaštita od uvoza

Time se proizvodnja mlijeka nadovezuje na vlastitu proizvodnju sirovina, dok se istovremeno ostvaruje bolja povezanost između različitih dijelova poljoprivrednog poslovanja.

U tom je ciklusu važno i zbrinjavanje stajskog gnoja, koji se koristi na poljoprivrednim površinama Žito grupe. Na taj se način hranjive tvari iz stočarske proizvodnje vraćaju u tlo i ponovno uključuju u poljoprivredni sistem. Kako su naveli, farma koja je 2008. godine kompletno rekonstruirana i modernizirana, svoje poslovanje je unaprijedila i projektom izgradnje dvaju skladišnih prostora - laguna koje su preduslov za kvalitetnije korištenje gnojovke i tekućeg digestata, koji se kasnije koristi za gnojidbu ratarskih površina.

Ulaganja u uslove držanja i proizvodnju

Uz genetiku, hranidbu i organizaciju uzgoja, na proizvodne rezultate utječu i uslovi držanja životinja, a ovdje se drže pravila dobrobiti životinja.

Upravljanje farmom zahtijeva usklađivanje više faktora: reprodukcije, hranidbe, zdravstvenog stanja grla, uslova u stajama i organizacije svakodnevnog rada. Rezultati proizvodnje, ističu, ovise o njihovu zajedničkom djelovanju, zbog čega se poslovanje temelji na kontinuiranom praćenju i prilagođavanju proizvodnih procesa.

Mala Branjevina jedna je od četiri farme muznih krava koje posluju unutar Žito grupe. Uz nju, proizvodni sistemi obuhvaća farme Orlovnjak, Krndija i Arator, čime je proizvodnja mlijeka organizirana na više lokacija.

Ujedno je nedavno ugostila i grupu međunarodnih novinara, učesnika Svjetskog kongresa agrarnih novinara IFAJ 2026., koje su tokom posjete s organizacijom proizvodnje mlijeka i uslovima uzgoja krava upoznali Saša Ikić i Dario Kalađija.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor