Dolazak 170 svjetskih novinara u bh. susjedstvo nije obična posjeta: Agrar dobio globalnu pažnju

Susjedna Hrvatska je u septembru bila domaćin Svjetskog kongresa Međunarodne federacije agrarnih novinara (IFAJ), u godini kada ova organizacija obilježava 70 godina postojanja. IFAJ Croatia 2026., u organizaciji Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH), Agrokluba i HAPIH-a, okupio je 170 učesnika iz 40 zemalja, koji su tokom deset dana kroz terenske obilaske, prezentacije, razgovore i direktne susrete s proizvođačima imali priliku upoznati hrvatsku poljoprivredu, prehrambenu industriju, nauku i ruralne krajeve.

Bio je to prvi put da se svjetski kongres IFAJ-a održava u Hrvatskoj. Od Varaždina i kontinentalnog dijela zemlje, preko Slavonije i Baranje, do Zadarske županije i Istre, učesnici su imali priliku vidjeti koliko različitih poljoprivrednih priča stane u jednu malu i najmlađu članicu Evropske unije.

Od heljde i zelja do savremene poljoprivrede

Program je počeo predturom u Varaždinskoj županiji, gdje je tridesetak međunarodnih novinara upoznalo Varaždinsku heljdu, Varaždinsko zelje, Ludbreški hren, proizvodnju bučinog ulja, vinogradarstvo i druge lokalne posebnosti.

Posjetili su i prerađivačke kapacitete, cvjećarsku zadrugu, obrazovne institucije te saznali više o dijelu kulturne i turističke baštine kraja.

Posebna vrijednost cijelog programa bila je u direktnom kontaktu s proizvođačima. Međunarodni agrarni novinari nisu hrvatsku poljoprivredu otkrivali samo kroz prezentacije, nego na gazdinstvima, u fabrikama, štalama, poljima, vinarijama, voćnjacima i drugim proizvodnim sistemima, razgovarajući s onima koji svakodnevno žive od poljoprivrede.

Osijek kao središte svjetskog agrarnog novinarstva

Kongres je svečano otvoren 16. septembra u Kulturnom centru Osijek. Dolazak 170 novinara, urednika, fotografa i komunikatora iz 40 zemalja učinio je Osijek međunarodnim mjestom susreta ljudi koji izvještavaju o poljoprivredi, hrani i ruralnom prostoru.

Svečano otvoren Svjetski kongres agrarnih novinara u Osijeku

"Ovaj je kongres naš poklon domaćoj poljoprivredi. Uložili smo puno vremena i energije da bi našim proizvodima dali globalnu vidljivost, ali i osnažili temelje kvalitetnijeg izvještavanja o selu i agraru", istaknuo je na otvorenju Vedran Stapić, čelnik DANH-a. Dodao je kako agrarno novinarstvo danas ima iznimno važnu ulogu jer povezuje poljoprivrednike, nauku, institucije i javnost te složene teme vezane uz proizvodnju hrane približava građanima.

Istu su večer proglašeni i pobjednici RuralFoto konkursa 2026. Na ovogodišnji izbor stiglo je 1.118 fotografija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije a najbolje u kategorijama selo, životinje, proizvodnja i priroda odabrali su sami učesnici konkursa.

AgroRocks i 18 godina Agrokluba

Sredinom kongresne sedmice održano je i šesto izdanje konferencije AgroRocks, 17. septembra na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. U fokusu su bili izvozni potencijali hrvatskog agrara, konkurentnost, proizvodnja hrane, javne podrške, znanje i tehnologije, ali i budućnost agrarnog novinarstva u vremenu umjetne inteligencije.

Imali smo i još razloga za slavlje. Naime, 18. septembra je informacioni sistem Agroklub obilježio 18 godina postojanja.

Na isti datum 2008. godine pokrenut je portal koji je tokom godina izrastao iz lokalne i sektorske priče u relevantnu regionalnu platformu za poljoprivredu. "Godinama ulažemo energiju i znanje za viši cilj. Za bolje sutra našeg društva, sela i agrara“, napisao je povodom punoljetnosti Agrokluba jedan od njegovih osnivača, Vedran Stapić.

Tako su se u istoj sedmici spojila dva važna obilježja - 70 godina međunarodnog agrarnog novinarstva i 18 godina medija koji je svoju priču gradio upravo na informiranju poljoprivrednika.

Osam ruta kroz Slavoniju i Baranju

Najopsežniji terenski dio kongresa održan je 18. i 19. septembra, kada su učesnici kroz osam različitih ruta obišli više od 30 lokacija u Slavoniji i Baranji. Upoznali su širok raspon proizvodnje - od ratarstva, voćarstva, vinogradarstva i stočarstva do proizvodnje ulja, lješnjaka, bijelog luka i jabuka, ali i prerade hrane, očuvanja genetskih resursa, održivog upravljanja šumama i savremenih pristupa poljoprivredi.

Na slavonskim, baranjskim i srijemskim poljima vidjeli su velike proizvodne sisteme i mala porodična gazdinstva, savremene tehnologije i preciznu poljoprivredu, proizvodnju mlijeka, voćarstvo, ribnjačarstvo i vinogradarstvo. U Iloku su učestvovali u berbi grožđa, u Baranji obišli velike i male vinarije, a kroz različite susrete otkrili priče koje sežu od tradicijskih proizvoda do tehnologija budućnosti.

170 novinara iz 40 zemalja: Slavonija i Baranja predstavljene svijetu kroz više od 30 lokacija

Upravo je raznolikost bila jedna od najvažnijih poruka ovog dijela kongresa.

Od mora do zaleđa Zadra

Nakon Slavonije i Baranje, program je 30-ak učesnika odveo prema Zadarskoj županiji. Tokom trodnevnog obilaska otkrivali su poljoprivredu, ribarstvo, prehrambenu proizvodnju i vinogradarstvo, ali i ljude i tradiciju zadarskog kraja.

Paški sir, solana u Ninu, ribarstvo i prerada ribe, svinjogojstvo i proizvodnja pršuta, maslinarstvo, vinogradarstvo i autohtone sorte samo su dio doživljaja koje su međunarodni novinari ponijeli sa sobom.

Program je pokazao i onaj dio Hrvatske koja se često nalazi iza turističkih razglednica - proizvodni, u kojoj se tradicija susreće s modernim poslovanjem i tržišnim zahtjevima.

Istarski sir, masline, vino i tartufi

Istovremeno, oko 40 učesnika završni je dio kongresnog programa provelo u Istri, gdje su upoznali maslinarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo i tartufarstvo te lokalnu gastronomiju i ruralnu baštinu.

Od istarskog sira i ekološkog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, preko autohtonih pasmina i vinarija do Motovunske šume i tartufa, i ovaj je dio programa povezao proizvodnju hrane s krajobrazom, tradicijom i ljudima koji čuvaju lokalne posebnosti.

A upravo je to bila zajednička nit svih kongresnih ruta - pokazati da agrar nisu samo proizvodne površine i statistike, nego prije svega ljudi, znanje, tradicija i pokušaji da se u promijenjenim uvjetima pronađe put prema budućnosti.

"Najljepša zemlja koju sam ikad vidjela"

Da su priče s terena ostavile dojam na međunarodne učesnike, najbolje potvrđuju njihovi dojmovi.

Za Alzenu Gomez, novinarku iz Južne Amerike, ovo je bila prva posjeta Hrvatskoj.

"Apsolutno sam oduševljena, to je najljepša zemlja koju sam ikad vidjela, a neki dijelovi čak nadmašuju i moju Južnoafričku Republiku po ljepoti krajolika. Svih ovih dana nam je bilo predivno i vrlo poučno. Naučila sam toliko toga, upoznali smo iznimno otporne i pozitivne poljoprivrednike, a ono što rade na svojim gazdinstvima je zaista nevjerovatno. Gledaju pozitivno na budućnost kao i na metode koje primjenjuju."

Za domaćine upravo je to i bio cilj - da ljudi koji pišu o poljoprivredi u različitim dijelovima svijeta, ovu državu dožive kroz njene proizvođače, naučnike, poduzetnike i ruralne zajednice.

Priče koje sada odlaze u svijet

Agrarni novinari iz 40 zemalja nisu u Hrvatsku došli samo na konferenciju. Proveli su dane na gazdinstvima, u fabrikama i vinarijama, na poljima i u voćnjacima, u ribogojilištima, siranama, maslinicima i šumama. Razgovarali su s proizvođačima i stručnjacima, postavljali pitanja, fotografirali i bilježili.

I upravo je tu možda najvažniji trag kojega IFAJ Croatia 2026. ostavlja iza sebe.

Predstavljeni su poljoprivrednici koji uprkos izazovima ostaju u proizvodnji, ljudi koji čuvaju stare sorte i tradicionalne proizvode, ali i one koji uvode nove tehnologije, razvijaju proizvode veće dodane vrijednosti i traže svoje mjesto na tržištu. Naučnike koji znanje prenose u praksu, mlade koji svoju budućnost vide u poljoprivredi i zajednice koje pokušavaju sačuvati život na selu - sve one priče koje, kako u knjizi Konstruktivne vijesti piše Ulrik Haagerup, mogu "nadahnuti i privući jer prikazuju stvari koje funkcioniraju, ljude koji rade nešto iznimno kako bi riješili važne probleme".

Veliki projekt koji je okupio mnoge

Organizacija ovako velikog međunarodnog događaja bila je zahtjevan pothvat koji nije mogao biti izveden bez saradnje brojnih partnera i sponzora. Kongres su podržali Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a važnu ulogu imali su domaćini Osječko-baranjska županija i Grad Osijek.

Uz informacioni sistem Agroklub i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) kao suorganizator učestvovala je u planiranju i realizaciji kongresa, dok su podršku pružili EFSA i Evropska komisija.

Među vodećim privrednim partnerima bili su Žito, Agro Invest grupa, Podravka, IPSO, Abysalto, a važan doprinos dale su Istarska, Zadarska, Varaždinska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska županija. U organizaciju su bili uključeni i Univerzitet Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Hrvatska gospodarska komora, Agencija za medije, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika, Međunarodna sjemenska federacija, Kraš kao i Izvršni odbor IFAJ-a te operativni partneri iz Studija Arena.

Bez svih njih ne bi bilo moguće tokom deset dana povezati 170 učesnika iz 40 zemalja s 60 hrvatskih gazdinstava, kompanija, institucija i lokalnih zajednica.

Jer ovaj kongres, kao i sama struka, počiva na ljudima - onima koji proizvode, pišu, organiziraju, povezuju i vjeruju da kvalitetne priče mogu napraviti razliku. A ono što su poklonili hrvatskoj poljoprivredi možda je upravo to - priliku da je upozna puno veći broj ljudi izvan njenih granica.

Na kraju valja dodati da se nadamo da će i u Bosni i Hercegovini zaživjeti udruženje agrarnih novinara, a Agroklub je spreman inicirati tu ideju među kolegama. Za ovaj put, možemo biti sretni što je Hrvatska naša susjedna država, jer je nekoliko novinara iz svijeta nakon IFAJ kongres posjetilo i našu zemlju - turistički.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor