170 novinara iz 40 zemalja: Slavonija i Baranja predstavljene svijetu kroz više od 30 lokacija

U sklopu međunarodnog kongresa agrarnih novinara IFAJ Croatia 2026, na kojem učestvuje 170 novinara, urednika i komunikatora iz čak 40 zemalja svijeta obišlo je 18. i 19. septembra mnoge dijelove Slavonije i Baranje.

8 ruta, više od 30 lokacija

Kroz osam različitih ekskurzija na više od 30 lokacija, učesnici kongresa upoznali su širok raspon poljoprivredne proizvodnje istoka Hrvatske, od ratarstva, voćarstva, vinogradarstva i stočarstva do proizvodnje ulja, lješnjaka, bijelog luka i jabuka, ali i prerade hrane, očuvanja genetskih resursa te održivog upravljanja šumama.

Na plodnim slavonskim i baranjskim poljima novinari su posjetili Žito, gdje su se upoznali s preciznom poljoprivredom, digitalnim tehnologijama i proizvodnjom mlijeka na farmi Mala Branjevina. U području voćarstva posjetili su Rabo, najvećeg hrvatskog proizvođača i izvoznika jabuka, dok je PP Orahovica uz ribnjičarstvo predstavila proizvodnju lješnjaka i vinogradarstvo, s fokusom na vina sorte Silvanac zeleni.

"Zaista smo počašćeni što smo mogli ugostiti novinare i počastiti ih specijalitetima od naše ribe. Na meniju je šaran s rašlji, a moći će degustirati i naša vina", istaknuo je Boris Brković, izvršni direktor za prodaju i marketing PP Orahovica, članice Agro Invest Grupe. Pritom je predstavio i ribnjak Grudnjak, čija historija seže u početak 20. stoljeća.

Vino, hrana i tradicija

Priča o vinogradarstvu bila je važan dio obilaska istoka Hrvatske. U Baranji su novinari posjetili Vina Belje, gdje su se susreli s velikim sistemom proizvodnje u vrijeme berbe, a u Zmajevcu obiteljsku Vinariju Gerštmajer, u njihovim tradicionalnim baranjskim gatorima. U Iločkim podrumima i tamošnjim vinogradima, upoznali su priču o graševini i tramincu te učestvovali u berbi grožđa.

Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatice, udruženja vinara Slavonije i Hrvatskog podunavlja, i predsjednik Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore, istaknuo je kako ovakvi susreti omogućuju da se priča o hrvatskim vinima proširi izvan nacionalnih granica. Iako je Hrvatska već prepoznata kao turistička destinacija, smatra da je međunarodnoj publici još potrebno približiti njenu enogastronomsku, a posebno vinsku ponudu.

"Mislim da smo ih danas uspjeli informirati što znači Graševina i šta znači proizvodnja ovdje na kontinentu", rekao je Panenić, dodajući da je važno da novinari vina mogu i degustirati te iskustvo prenijeti svojim čitateljima i budućim posjetiteljima Hrvatske.

Svečano otvoren Svjetski kongres agrarnih novinara u Osijeku

Posebnu pažnju privukli su domaći prehrambeni proizvodi. U Čepinu su učesnici obišli Uljaru Čepin, vodećeg hrvatskog prerađivača uljarica, dok su kroz priču o kulenu upoznali jedan od najprepoznatljivijih proizvoda slavonske i baranjske tradicije. Posjet proizvodnim kapacitetima DOBRO, brendu suhomesnatih proizvoda Žito grupe, dodatno je predstavio savremenu proizvodnju tradicionalnih mesnih proizvoda.

Češnjak, pir, šipak i biodinamika

Na turama su prezentirani i manji proizvođači koji svoju proizvodnju temelje na lokalnom znanju i specifičnostima kraja. OPG Balić dao je uvid u proizvodnju bijelog luka, EKO Jazo pokazao da uzgoj pira ponovno dobiva mjesto u savremenoj poljoprivredi, dok je OPG Romulić u Čudesnoj šumi prezentirao ekološku proizvodnju hrane temeljenu na biodinamičkim i prirodnim načelima.

Bila je ovo prilika i za posjet mladim nasadima šipka Marije Švec te predstavljanje inicijative malih proizvođača lijeske okupljenih u zadrugu Naš lješnjak.

Stočarsku proizvodnju predstavile su moderne mliječne farme Grube u Potnjanima, jedne od produktivnijih na istoku Hrvatske, kao i gazdinstva braće Ive i Franje Stojanovića u Babinoj Gredi, gdje su vidjeli savremenu proizvodnju mlijeka, uključujući robotsku mužnju.

Ovaj je program otvorio i prostor za nauku. U FAZOS-ovu istraživačkom centru za vinovu lozu i vino u Mandićevcu novinari su upoznali istraživački rad vezan uz vinogradarstvo, dok je na pokusnom polju Fakulteta u Tenji predstavljena konzervacijska poljoprivreda i njena uloga u očuvanju tla i skladištenju ugljika.

U HAPIH-ovoj Nacionalnoj banci biljnih gena upoznali su se s važnosti očuvanja autohtonih genetskih resursa za budućnost sektora.

Kopački rit i šume Hrvatske

Na rutama su se izmjenjivali različiti krajolici - vinogradi, polja, voćnjaci, šume, a bila je ovo prilika i za posjet Parku prirode Kopački rit te dvorcu Tikveš.

Strani su novinari upoznali i tradiciju slavonskog šumarstva u Šumarskom muzeju u Bošnjacima, a s održivim upravljanjem šumama zahvaljujući Hrvatskom savezu udruga privatnih šumovlasnika među stoljetnim hrastovima nedaleko Koške. Dio novinara je u Đakovu posjetio i Državnu ergelu lipicanera, jednu od najstarijih u Evropi.

Tokom dvodnevnih obilazaka imali su priliku kušati brojne domaće i autentične proizvode, od vina i rakija do tradicionalnih mesnih proizvoda, voća i drugih lokalnih proizvoda karakterističnih za Slavoniju, Baranju i Srijem.

Dojmovi novinara iz cijelog svijeta

Za strane novinare obilazak je bio prilika da hrvatsku poljoprivredu upoznaju direktno, kroz susrete s proizvođačima, stručnjacima i ljudima koji žive od poljoprivrede.

Mary MacArthur, novinarka iz Kanade, posebno je istaknula spoj poljoprivrede i povijesti regije. Kaže kako su tokom obilazaka mnogo naučili o vinogradarstvu, uzgoju žitarica i dugoj poljoprivrednoj tradiciji, ali da ju se posebno dojmila priča o samim poljoprivrednicima i njihovoj ustrajnosti.

Marianne Stamm, novinarka iz Švicarske, u Hrvatsku je, kako kaže, došla s relativno malo predznanja o zemlji, pa joj je obilazak bio prilika da upozna što se ovdje događa i kako je članstvo u Evropskoj uniji utjecalo na zemlju, ali i čuje o izazovima koji ga prate.

Posebno joj je bilo zanimljivo čuti različite priče ljudi koje je susrela tokom kongresa. "Bilo je divno čuti priče ljudi iz cijelog svijeta, a posebno onih iz ove relativno mlade zemlje i mlade demokratije", rekla je Stamm, zahvalivši organizatorima na uloženom trudu.

Kroz susrete s domaćinima i proizvođačima učesnici kongresa dobili su neposredan uvid u mogućnosti i izazove poljoprivrede istoka Hrvatske, od velikih proizvodnih sistema i primjene novih tehnologija do malih porodičnih gazdinstava koja čuvaju lokalne sorte, proizvode i tradiciju.

Ispod teksta pogledajte bogatu galeriju fotografija.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor