Cijena kukuruza je najviša u posljednjih deset godina i iznosi 0,55 KM za jedan kilogram. Poskupila je i soja tako da sada košta 0,30 KM/kg
Naši proizvođači mlijeka, ali i uzgajivači junadi i svinja suočavaju se sa problemom poskupljenja žitarica i uljarica, kao osnovnih sastojaka hrane za stoku. Naime, cijena kukuruza je najviša u protekloj deceniji i iznosi 0,55 KM za jedan kilogram. Poskupila je i soja tako da sada košta 0,30 KM/kg, a situaciju u stočarskoj proizvodnji, opterećenoj nekontrolisanim uvozom i nelojalnom konkurencijom, dodatno će pogoršati to što i druge komponente stočne hrane imaju veću cijenu.
Kako navodi RTRS, posljednji put kada je vrijednost kukuruza dostigla svoj maksimum bilo je to u 2012. godini jer je urod bio loš uslijed velikih suša.
Podsjetimo, u 2020. ostvareni su rekordni prinosi, a posmatrano sa aspekta agroekoloških uslova, godina je za proizvodnju kukuruza bila veoma dobra. Nije bilo izražene suše u ljetnim mjesecima, raspored padavina je bio idealan, pri čemu su se u velikoj mjeri izbjegle nepogode u ravničarskim i priobalnim područjima, kada su u pitanju proljetne poplave pa zbog toga poljoprivrednici ne nalaze uzrok, zašto je sada pomenuta žitarica duplo skuplja. Ovo automatski utiče i na proizvodnju mlijeka jer cijena od 0,5 do 0,6 KM ne pokriva troškove ulaganja pa su samim tim i prihodi manji.
Prema mišljenju nekih poljoprivrednika, u ovakvoj situaciji dobro im dođu premije od 0,2 KM po litru jer inače ne bi mogli opstati. Pored mljekara ni stočari nisu u boljem položaju - proizvedenu robu ne mogu prodati, gomilaju se viškovi a inputi su svakim danom sve skuplji. Nadležni su prošle godine intervenisali i otkupili viškove, ali i u 2021. ostali su isti problemi.
Mnogi proizvođači smatraju kako bi uvođenje zaštitnih mjera, poput prelevmana i carina dosta pomoglo, ali konkretnih dogovora i rezultata nema. Uzgajivači očekuju pomoć od države kako bi mogli dugoročno planirati svoju proizvodnju jer cijena od 2,5 KM za svinje i oko 4 KM za junad nije rješenje.
Svi dosadašnji vidovi pomoći ipak su bili od pomoći, smatraju poljoprivrednici jer su im omogućili nastavak proizvodnje i opstanak na tržištu. Međutim, to je sve kratkotrajno. Tvrde da uvođenjem carina i prelevmana na uvoz goveđeg i svinjskog mesa značajno bi se popravilo stanje u uzgoju stoke u našoj zemlji.
Podsjetimo, na početku nove godine, cijene pojedinih žitarica su se mijenjale. Tako je kukuruz u Republici Srpskoj u prvim danima januara koštao i do 0,46 KM po kilogramu, što je za osam feninga skuplje u odnosu na to kolika mu je vrijednost bila krajem decembra (0,38 KM/kg). Istovremeno, ratari su ocjenili da odavno nije bila bolja.
Najveći dio uroda jesenje žetve realizovao se u Kinu i to ne samo iz Bosne i Hercegovine, nego i iz regiona, a što je uticalo na izvjesni poremaćaj na tržištu jer su sve žitarice bilježile neuobičajeni rast cijene koštanja.
Tagovi
Autor