Kada je riječ o priprema za jesenju sjetvu, može se očekivati da se ove sezone pod strninama i uljanom repicom zasije ukupno 16.500 hektara zemljišta.
Kako navodi gradsko Odjeljenje za poljoprivredu u Bijeljini, posljednja žetva strnina, prije svega pšenice i uljane repice, završena je sa uspjehom i u relativnom kratkom vremenskom roku, sa zadovoljavajućim rezultatima po pitanju prinosa. Strna žita su uspješno i u roku skinuta zahvaljujući primjenjenoj agrotehnici na većini parcela.
Prošle godine pšenica je zasijana na oko 11.000 hektara, što predstavlja više od 70 odsto od ukupno zasijanih površina. Druge žitarice koje su sijane su ječam, tritikale i ozima zob, na oko 19,5% površina dok je ukupuno posijano 15.000 hektara.
U proizvodnoj 2019./2020. godini ostvarena je veća proizvodnja nego prethodne sezone (u 2018./2019.) za oko 12 odsto i pored činjenice da je ove godine posijano nešto manje površina nego u prethodnoj.
Rodni potencijal kod pšenice podignut je na značajno veći nivo i uz primjenu potpune agrotehnike na jednom dijelu površina u slivu rijeke Drine i Save, gdje se nalazi i najkvalitetnije zemljište, postignut je prinos od oko 10 tona po hektaru. Prinosi ove žitarice na drugim oranicama, gdje su u pitanju lošiji tipovi tla, evidentno su manji.
Prema procjenama stručnjaka, kvalitet hljebnog zrna takođe je bio veoma dobar, što je iznad očekivanja s obzirom na agroekološke uslove koji su vladali tokom vegetacijskog perioda.
Kako kažu u ovoj instituciji, biće rješen i problem sa tlom nižeg kvaliteta putem dokumenta "Osnova zaštite, korištenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta grada Bijeljina", za koji se planira da bude definsan i urađen u toku iduće godine.
Kada je riječ o priprema za jesenju sjetvu, pri tom imajući u vidu uobičajenu sjetvenu strukturu i osnovna pravila plodoreda, gdje strna žita u ukupnoj sjetvenoj strukturi učestvuju sa jednom trećinom, može se očekivati da se ove sezone pod strninama i uljanom repicom zasije ukupno 16.500 hektara zemljišta.
Uprkos tome što je tekuća godina s ostvarenim obimom proizvodnje do sada bila odgovarajuća, poljoprivredni proizvođači bili su suočeni sa problemom nedostatka finansijskih sredstava zbog aktuelne situacije izazvane pandemijom korona virusa.
Ratarti nisu imali mogućnosti da prodaju svoje proizvode na stranom, ali ni na domaćem tržištu zato što je proglašenje vanrednog stanja zaustavilo promet robe i usluga. Iz gradskog Odjeljenja za poljoprivredu očekuju da će mjere Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede vezane za interventni otkup, kako u stočarstvu tako i u povrtarstvu, dovesti do smanjenja gubitaka u ovim granama poljoprivrede.
Za interventni otkup tržišnih viškova tovnih junadi i svinja, kao i za interventni otkup povrća iz Kompezacionog fonda Republike Srpske, Vlada RS i resorno ministarstvo za ovu godinu izdvojili su pet miliona KM.
Tagovi
Autor
