Značaj sjetve ozime pšenice u optimalnom roku

Zbog manjka padavina ratari su ovih dana na velikim mukama jer obrada zemlje prije sjetve ozimih kultura poskupljuje proizvodnju. Naime, povećana je količina goriva kojeg troši mehanizacija za obradu zemlje. U Savjetodavnoj Srpske ratarima su savjetovali da sa sjetvom čekaju veće padavine jer ako se sjetva obavi u suhim uslovima, sjeme neće klijati a moguće i da ga unište određene štetočine.

Suša je - ratari, pričekajte sa sjetvom strnih žita do prvih padavina

Ipak, važan je i optimalan rok za jesenju sjetvu, da ne bi došlo do anomalija u rastu i razvoju u početnim fazama. Međutim, kako kaže diplomirani inženjer poljoprivrede Darko Simić važno je napomenuti da je izlazak iz optimalnog roka zapravo za posljedicu ima trajno narušavanje strukture stanice koje nastaje zbog formiranja leda unutar stanice.

Biljke pšenice propadaju zbog narušavanja normalnog prometa materija i energije  

Simić navodi primjer da kod ozime pšenice, kada se od ukupnog sadržaja vode u čvoru bokorenja na temperaturi od - 4°C u led pretvori oko 60%, dok se na - 10°C u led pretvori skoro 90% vode. To prema njegovim riječima evidentno predstavlja stanje dehidriranosti stanice. Darko Simić navodi i to da kod biljaka neotpornih na niske temperature izostaje kontrolisano prilagođavanje izmjenjenim uslovima okoline. Procesi fotosinteze, sinteze saharoze i drugi sintetički procesi slabe, a inteziviraju se oksidativni procesi i gomilanja štetnih materija, a sve to vodi ka nepovratnom uvenuću sijane kulture. On upozorava na to da propadanje biljaka ne nastaje zbog iscrpljivanja i gladovanja biljaka, zato što u biljnim organima ima dovoljno ugljikohidrata, već biljke venu zbog posljedica narušavanja normalnog prometa materija i energije i odnosa pojedinih procesa u biljci.

Uslovi za postizanje visokih prinosa ozime pšenice

S druge strane diplomirani inženjer poljoprivrede Jorgovanka Vlajkovac tvrdi da za postizanje dobrih prinosa u proizvodnji pšenice moraju biti ispunnjeni sljedeći uslovi:

• Blagovremena i kvalitetna osnovna obrada i predsjetvena priprema zemljišta;
• Zaoravanje NPK đubriva;
• Sjetva deklarisanog semena;
• Kvalitetna sjetva (dubina setve od 4-6cm);
• Poštovanje sjetvene norme za svaku sortu (od 200-270 kg/ha ili 450 – 650 zrna /m²),
• Sjetva u optimalnom roku i u proljeće blagovremena prihrana azotnim đubrivima;
• Obavezna njega usjeva (praćenje i zaštita od korova, štetočina i bolesti).

Usjevi posijani na vrijeme imaju bolji korijen i nadzemni dio biljke

Jorgovanka Vlajkovac dodaje da ako se u proizvodnji pšenice ispune gore navedeni uslovi onda se može očekivati dobar i stabilan prinos. Naročitu pažnju treba obratiti na rok sjetve. U našim uslovima optimalni rok za sjetvu pšenice je od 5. do 25. oktobra. Da bi se taj rok ispoštovao treba prije svega, izabrati povoljan predusjev koji će što ranije osloboditi parcelu, da bi ostalo dovoljno vremena za blagovremenu i kvalitetnu obradu i predsjetvenu pripremu zemljišta. Dobri predusjevi za pšenicu su: soja, grašak, rani hibridi kukuruza i suncokreta. Usjevi posijani u optimalnom roku imaju dovoljno vremena da dobro razviju korijenov sistem i nadzemni dio biljke, te da se pripreme za prezimljavanje što je jadan od glavnih preduslova za dobar start i ubrzani razvoj u proljeće kada se i formira prinos.

Za kasnu sjetvu preporučljive sorte pšenice tolerantne na rok sjetve

Kod zakasnjelih rokova sjetve treba sijati sorte tolerantne na rok sjetve. Količina sjemena po jedinici površine se povećava tako, da je za svakih desetak dana kašnjenja potrebno povećati sjetvenu normu za 10%. Za sjetvu poslije 20. novembra preporučuju se fakultativne sorte pšenice koje mogu da se siju i do početka februara i da daju dobar prinos. Da bi se obezbijedio optimalan broj klasova u žetvi veliku pažnju treba obratiti na količinu semena za sjetvu. Ukupna količina sjemena (kg/ha) zavisi od broja klijavih zrna po kvadratnom metru (od 450-650 zavisno od sorte), od mase 1.000 zračno suhih zrna i upotrebne vrijednosti sjemena (klijavost i čistoća), tako da je formula za izračunavanje optimalne količine sjemena za sjetvu:

Ks = N x T x 100 /  P Vr  ;

N predstavlja broj klijavih zrna po 1 ha (miliona ili po m² što se kreće od 450-650);

T je težina 1000 zrna (od 35–50 g u zavisnosti od sorte)

P Vr je upotrebna vrijednost sjemena (vlaga čistoća izražena u procentima (%).