Ovu godinu obilježila su poskupljenja repromaterijala, mineralnih đubriva, sredstava za zaštitu, ali i goriva. Ni vremenske prilike nisu bile povoljne ove godine za poljoprivredne proizvođače.
Ove godine bilo je treće najtoplije ljeto u posljednjih 80 godina, a gotovo da niko nije vjerovao da mogu biti dvije za redom tople godine. Ali, ponovila se sušna godina, kakva je bila 2021. U oktobru ove godine palo je nedovoljno kiše i daleko ispod prosječnih padavina u ovom mjesecu. To je znatno otežalo poljoprivrednicima pripremu zemljišta za jesenju sjetvu.
"Kada se potrošnja goriva računa u agroekonomskim analizama, odnosno kada se radi kalkulacija biljne proizvodnje, uzima se paritet od jednog litra za jedan centimetar dubine", kaže stručnjak za ratarstvo Svetlana Jerinić i dodaje da se zbog loših uslova, potrošnja goriva kretala i do 30 litara po hektaru, a kada se uzme u obzir cijena, to je značajno učešće u sjetvi, prije svega pšenice.
Rast cijena repromaterijala koji je počeo prošle godine, nastavljen je i ove. U pitanju su miješana đubriva koja poljoprivrednici moraju da koriste za prihranu usjeva, ukoliko žele da imaju visoke prinose, ali su mnogi poljoprivrednici izostavili đubrenje u jesenjoj sjetvi pšenice ove jeseni.
Sjemenski materijal također je poskupio gotovo za sto posto.
"Pšenica trenutno nije u dobrom stanju, na mnogo parcela nije nikla jer sušni period tokom oktobra i većeg dijela novembra nije pogodovao ovoj ratarskoj kulturi", napominje Jerinićeva i dodaje da pšenica ukoliko uđe nespremna u zimu, povećat će troškove proizvodnje jer će morati da se prihranjuje i zaštiti na proljeće. Savjet je i da oni koji su izostavili osnovno đubrenje, na proljeće izvrše prihranu.
Zbog problema sa kukuruzom koji je zbog suše bio lošeg kvaliteta, mnogi poljoprivrednici su se ove godine odlučili da posiju veće površine pod pšenicom. Padavine od bar 30 litara po metru kvadratnom mogu dosta pomoći usjevima, pa bi i pšenica mogla ući spremno u period zimskog mirovanja.
Pir dvozrnac i kamut - zašto su stare žitarice ponovo popularne?
"Ovogodišnji prinosi, kakvi god da su bili, premašili su prinos kukuruza, a glavna briga poljoprivrednih proizvođača bila je da se obezbijede dovoljne količine hrane za stoku", kaže naša sagovornica.
Uslijed loših vremenskih prilika i visokih cijena stočne hrane, mnogi su odlučili da smanje stočni fond, naročito broj muznih krava. Ipak, ako se poslušaju savjeti stručnjaka, možda i postoji rješenje.
"Poljoprivrednici ne mogu uticati na vremenske prilike, cijene repromaterijala i proizvoda i baš zbog toga je savjet za one poljoprivrednike koji žele da se ozbiljno bave i da opstanu u ovim teškim vremenima, da izmjene strukturu sjetve. Kod nas je prisutno dvopolje, pšenica i kukuruz. Tu su velika ulaganja posljednjih godina", kaže savjetodavac i dodaje da nekada to nije bilo tako.
"Pšenica se gajila iz hobija, davala dobre prinose i tako zadovoljavala potrebe domaćinstva. Za razliku od nas, u zapadnoevropskim zemljama oni koji se bave mliječnim govedarstvom, proizvode kvalitetnu kabastu hranu. To su travne smiješe, travnoleguminozne smiješe i oni imaju određenu mehanizaciju za čuvanje te hrane, to su rolobale u kojima hrana previre i ona se koristi za ishranu tokom zimskih mjeseci", kaže Jerinićeva.
Poljoprivrednici se uglavnom oslanjaju na pšenicu i kukuruz, a to ne doprinosi dobrom ekonomskom poslovanju domaćinstva i njegovoj održivosti.
"Tu su prisutni visoki troškovi, hrana nije toliko kvalitetna i na nama je da se potrudimo da poljoprivrednici usvajaju savjete struke, savjete stočara, da prate primjere dobre prakse, ne samo iz svijeta, ima i kod nas poljoprivrednika koji prave dobre sjenaže i od lucerke i od travnoleguminoznih smješa i na taj način postižu dobre rezultate i uspijevaju da opstanu u ovim teškim uslovima poslovanja", kaže ovaj stručnjak za ratarstvo.
Savjeti struke sporo se usvajaju u poljoprivredi, ali su primjeri dobre prakse jedan od načina da se proizvodnja kvalitetne kabaste hrane počne primjenjivati u većem broju domaćinstava. Istraživanja su pokazala da se đubrenjem prirodnih livada i pašnjaka, može doći do većih prinosa sijena.
Šta je azotofiksacija i kako može smanjiti potrebu za đubrivom?
Analize su pokazale da u takvom sijenu ima oko 67 posto dobre trave, dobar je i procenat zeljastih biljaka, dok je procenat bezvrijednih i beskorisnih biljaka manji od 14 posto. Kada se koristi sjenaža u ishrani muznih krava, mliječnost im se povećava i do 25 procenata, što nije zanemarljivo, a značajne su i uštede jer se smanjuje količina koncentrata u ishrani.
Tagovi
Autorica