Pir dvozrnac i kamut - zašto su stare žitarice ponovo popularne?

Stare žitarice su sve više tražene, najviše zbog specifičnih osobina njihovog zrna koje sadrži manje glutena, ali više drugih proteina, minerala, vitamina i ostalih korisnih materija.

Pir dvozrnac

Dvozrna pljevičasta pšenica, dvozrnac Triticum dicoccum naziva se još pir dvozrnac, limac i emer. Veoma je otporan na niske i visoke temperature. Manje je zahtjevan od obične pšenice, otporan na bolesti i štetočine. Daje dobar urod na siromašnom zemljištu. Pogodan je za uzgoj u organskoj poljoprivredi.

Najveća masa korijena nalazi se na dubini do 1 m. Stablo je visoko od 80 do 120 cm. Klasovi sa osjem imaju do 12 klasića u kojima se razviju po dva zrna koja sadrže manje glutena od obične pšenice. Ima dosta aminokiselina. Masa 1.000 zrna je do 39 g.

Veoma dobro uspijeva na visokim nadmorskim visinama, jer odlično podnosi niske temperature. Zahvaljujući otpornosti na sušu i temperaturne oscilacije povećavaju se površine zasijane ovom starom žitaricom. Sije se kao ozima i jara kultura, sam ili u kombinaciji s drugim žitaricama. Interesantno je da se s povećanjem primjene azotnih đubriva smanjuje prinos, što mu daje prednost.

Dvozrnac ima jaku, uspravnu stabljiku i dobro se bokori. To mu pomaže u borbi s korovima. Period vegetacije je nešto duži nego kod ostalih žitarica. Sjetva započinje krajem oktobra ili početkom novembra u jesenjem terminu. Žanje se od kraja jula i traje sve do kraja avgusta.

Tutankamonova pšenica kamut

Orijentalna, Horsan ili Tutankamonova pšenica Triticum turgidum ssp. turanicum, poznata pod komercijalnim nazivom Kamut, je stara tetraploidna vrsta.

Morfološki je veoma sličan durum pšenici, a zrna su duplo veća. Sadrži više hranjivih materija, lipida, proteina, minerala, vitamina, aminokiselina. Okus mu je slađi, orašast i zbog toga ga nazivaju slatka pšenica. Težina 1.000 zrna je 60 do 65 g, a prosječan prinos se kreće od 1,3 do 1,3 t/ha.

Stablo je visoko do 80 cm, a korijen dobro razvijen. Odlikuje se izraženim svojstvom bokorenja. Klasovi sa osjem su dugi do 10 cm, a u klasićima imaju dva do tri zrna. Ima jaku pljevu i na nju otpada 30 posto. Zrno kamuta je crvenkaste boje, nešto je veće od pšenice i bogato korisnim materijama. Jedna šolja kuvanog kamuta ima 227 kalorija. Njegovim konzumiranjem jača se digestivni trakt i snižava holesterol.

Ova žitarica se sije tokom proljeća i ima nešto manji prinos. Odgovara mu međuredni razmak od 15 do 23 cm. Dubina sjetve se kreće od 2 do 5 cm. Nije osjetljiv kao pšenica i pogodan je za uzgajanje u organskoj poljoprivredi, a izuzetno je otporan na sušu. Također posjeduje tolerantnost na pojedine štetočine.

Jesenja sjetva: Može li se uštedjeti na gnojivu, koje sorte sijati?

Vrlo je zanimljivo da se koristi i za proizvodnju klica. U tom slučaju zrno se namače 6 do 12 h, a zatim se ispere i ocijedi. Klice možemo dobiti klasičnim uzgajanjem u tegli s vodom koju promijenimo dva puta u toku dana. Od 1 kg sjemena možemo dobiti 2 kg klica.

Zajedničko im je da uspijevaju na lošijim tipovima zemljišta. Tehnologija proizvodnje nije zahtjevna, ali parcelu treba osloboditi korova.

Prva fotografija korištena u tekstu podliježu Creative Commons Attribution-Share Alike 4.0. Unported license, a druga 3.0 Unported license.