• Prihrana ozimih strnina
  • 30.12.2020. 15:00

Prihranjivanje pšenice azotom - obavezna mjera

Velike količine padavina u toku godine uslovile su ispiranje mineralnih elemenata u dublje slojeve i nisu dostupne usjevima, tako da će prihranjivanje azotom biti neophodna mjera.

Foto: Depositphotos/stevanovicigor
  • 83
  • 5
  • 0

Sjetva ozime pšenice kasnila je tako da će prihrana azotnim mineralnim đubrivima biti veoma značajna, a naročito na parcelama gdje predusjev nije bio krompir ili neka druga povrtarska vrsta koja se intezivno đubri. Za postizanje visokih prinosa pšenice potrebna je pravovremena mineralna ishrana, navodi stručnjak za ratarstvo, Borko Ivanović.

Nakon faze mirovanja, u početku proljetnog kretanja vegetacije, neophodna je visoka koncetracija nitrata u tlu što se postiže isključivo prvom azotnom prihranom. Takođe previsoka koncetracija azota može biti i štetna. Prije svega trebalo bi uraditi analizu N- Min metodom na osnovu koje se mogu utvrditi potrebne količine ovog elementa za pravilan rast i razvoj, odnosno, zadovoljavajući urod. Mali broj ratara ima mogućnost, odnosno, radi analize.

Suviše azota smanjuje otpornost na niske temperature

Prihranjivanje pšenice trebalo bi obaviti u dva navrata. Prvo poslije zimskog mirovanja. Drugo ide na početku izduživanja stabla (vlatanje). Previsoka koncetracija može biti štetna. Ako su niske temperature, intenzitet metabolizma je nizak što smanjuje usvajanje vode, kao i hranjiva. Kod viših temperatura dovodi do produžavanja vegetacije uz nisku produktivnost transpiracije, ističe Ivanović.

Azotna đubriva - Dozirati, ali ne pretjerivati

Suviše azota podstiče rast nadzemnog dijela, smanjuje se otpornost na niske temperature i bolesti, biljke su plitko ukorjenjene te kod kasnije pojave suše može biti glavni uzrok smanjenja prinosa.

Trenutno stanje usjeva je zadovoljavajuće s obzirom na vremenske prilike, kašnjenje sa sjetvom. Velike količine padavina u toku godine uslovile su ispiranje mineralnih elemenata u dublje slojeve i nisu dostupne usjevima, tako da će prihranjivanje biti neophodna mjera, ali mora se voditi računa o vremenu primjene i količinama upotrebljenih mineralnih đubriva po hektaru.

Količina u zavisnosti od predusjeva

Sorte pšenice međusobno se razlikuju u potrebama za azotom pa treba biti obazriv.

Niske dnevne temperature ne utiču na žitarice, one se dobro razvijaju

Kako smo ranije pisali, te potrebe moraju se ispoštovati i mogu se korigovati u zavisnosti od toga da li je primjenjen azot u startu, da li je predusjev leguminoza i ukoliko se radi o pregustim sklopovima biljaka.

Ako je prethodno bio krompir ili neka druga povrtarska vrsta koja se intezivno đubri, treba voditi računa o upotrebi ovog elementa i na takvim površinama prihrana se i ne preporučuje. Orijentacione količine đubriva na nekom srednje plodnom tlu bile bi oko 300 kg KAN-a po ha, ako predusjev nije krompir. Pravi efekat prihrane postiže se ukoliko bi u roku od sedam dana od primjene pomenute mjere palo u prosjeku 10 l kiše. Preporuka je koristiti KAN a ne UREU jer je do 70 odsto naših zemljišta fiziološki kiselo, savjetuje ovaj stručnjak.


Tagovi

Prihrana azotom Žito Prihrana pšenice Ozima pšenica Predusjevi


Autorica

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Papike roge, paradajz, cikla, batat.