Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Đubrenje azotom
  • 21.05.2019. 09:00

Azotna đubriva - Dozirati, ali ne pretjerivati

Pravilan rast i razvoj biljaka u različiti vegetacionim fazama obezbjeđuju mikro i makroelementi. Iako u određenim količinama potrebu za ovim elementima biljka obezbjeđuje iz zemljišta, ipak je vrlo često potrebno dozirati ih putem različitih mineralnih i organskih đubriva. Pri tome je vrlo bitno obratiti pažnju na niz faktora koji određuju količinu i oblik doziranja.

Foto: Bigstockphotos/miraclemoments
  • 5.218
  • 65
  • 0

Azot (N) je jedan od esencijalnih elemenata za rast i razvoj biljaka. Budući da je osnovni pokretač svih ostalih elemenata vrlo bitno je da ga biljke imaju u optimalnoj količini u svakoj vegetacionoj fazi.

Uloga azota u rastu i razvoju biljaka

Azot spada u grupu makrohranjivih elemenata potrebnih svakoj biljci za rast i razvoj. Prilikom rasta biljaka gotovo da ne postoji niti jedan proces u biljkama na koji azot ne utiče (direktno ili indirektno). Azot je klasificiran kao prinosni hranjivi elemenat jer pored oblikovanja i podržavanja zelene mase biljaka, utiče i na količinu i kvalitet prinosa plodova. Azot ulazi u sastav mnogih jedinjenja koja učestvuju u prenosu energije u ćelijama i napose u procesima fotosinteze. Azot direktno utiče na rast i razvoj stabla i korijena biljaka, obrazovanje lisne površine, otpornost biljaka prema nepovoljnim uslovima spoljašnje sredine i bolestima, te kvalitetu i količini plodova.

Vidljivo je da azot kao makroelement potreban biljci ima svoju višestruku ulogu u mnogobrojnim procesima. Njegovi nedostaci su jasno vidljivi na biljkama. Ukoliko u zemljištu nema dovoljno azota, smanjuje se porast biljaka, listovi počinju da gube boju a kasnije i da žute. Nadalje, dolazi do hloroze, korijen se izdužuje i smanjuje se njegovo granjanje. 

Znakovi nedostatka hraniva na paradajzu

Sa druge strane prevelika dostupnost azota dovodi do bujnijeg razvoja biljke, listovi postaju tamnozelene boje, plodovi nedovoljno sazrijevaju i postaju manji. Pored toga, korijen je kraći i deblji, a  otpornost biljaka na sušu je slabija. Također, otpornost biljaka na bolesti je dosta manja i takve biljke imaju tendenciju oboljenja zelene mase.

Oblici usvajanja azota

Azot je sastavni dio atmosfere u kojoj biljke rastu i plodonose. Međutim, iz atmosfere biljke nisu u mogućnosti usvajati azot, pa im je prema tome potrebno dozirati azot kroz osnovni medij azota - zemljište. Biljke usvajaju azot iz zemljišta samo u obliku nitratnog i amonijum jona, dok određene biljne vrste kao što su leguminoze mogu putem kvržičnih bakterija koristiti elementarni azot iz atmosfere. Biljke sa manjim varijacijama gotovo podjednako usvajaju nitratni i amonijačni oblik azota. 

Iako biljke usvajaju oba pristupačna oblika azota, amonijačni oblik predstavlja pogodniji izvor azota jer ga biljke mogu direktno ugrađivati u organska jedinjenja i time smanjiti utrošak energije. Sa druge strane nitrati se u biljci reduciraju do amonijaka, a za njihovu redukciju se troši energija što dodatno opterećava biljku. Međutim, u praksi je nitratni dio brže i lakše pokretljiviji od amonijačnog oblika.

Shodno dozi azota i obliku u kojem se isti nalazi, sva azotna đubriva se dijele na: nitratna, amonijačna, amonijačno nitratna i amidna. Prilikom izbora đubriva potrebno je voditi računa o obliku azota koji se želi dozirati. Svakako najpovoljnije je birati nitratna ili amonijačna đubriva koje biljka može koristiti interventno, nego đubriva koja azot sadrže u amidnom obliku. Ovakav oblik azota potrebno je prethodno procesima razgraditi na pristupačne oblike koje će biljka u budućnosti koristiti.

Preporučeno je interventno đubrenje većim dozama azota, ukoliko je to potrebno, obavljati u fazi vegetacije do cvjetanja biljaka. Dodatno tada je potrebno koristiti đubriva koja azot imaju u amonijačnom i nitratnom obliku. U svim ostalim fazama azot se unosi izbalansirano u odnosu sa ostalim elementima kako to nalažu zahtjevi biljaka.

Azot u zemljištu

Budući da biljka azota najviše usvaja iz zemljišta, količina ovoga elementa u zemljištu je vrlo često promjenjiva. U ovisnosti od plodnosti zemljišta, količine zaoranih prethodnih zetvenih ostataka, sadržaja oraganske materije, tipa zemljišta, prethodnog đubrenja azotom, oblika i vrste đubriva, osnovne obrade će uveliko ovisiti količina azota u zemljištu koja je potrebna biljkama. Pored navedenog vrlo bitno je pratiti temperaturu zemljišta, prethodni stepen iskorištavanja zemljišta, vlažnost i sadržaj vode u zemljištu kako bi se moglo optimalno dozirati količina azota biljkama.

Pjeskovita zemljišta omogućuju dosta manju mineralizaciju azota u istome, dok  ukoliko je riječ o humusnim, dubokim i plodnim zemljištima na kojima su prethodno primjenjena organska azotna đubriva, obezbjeđuje se veća količina azota. Sva potrebna dodatna količina azota biljkama nadomiruje se iz mineralnih đubriva.

Prilikom upotrebe istih voditi računa o nekoliko parametara kako bi njihov utrošak bio racionalan te kako bi se spriječilo dodatno zakiseljavanje zemljišta i omogućila mobilnost svih hranljivih elemenata. Kao najvažniji faktori nameću se tipologija zemljišta, prethodne norme đubrenja, klimatski uslovi te zahtjevi biljaka za azotom u različitim vegetacionim fazama.

Kopriva - kraljica eko proizvodnje

Sadržaj azota u zemljištu se može smanjiti ispiranjem, erozijom, denitrifikacijom i volatizacijom. Da bi se navedeno spriječilo preporučuje se obezbjeđivanje dobrih drenažnih uslova zemljišta, sadnja na optimalnim nizbrdicama, ili kreiranje terasa za uzgoj, te zaoravanje đubriva, odnosno njegovo unošenje ispod zemljane površine u sloju od minimalno 5-10 cm kako bi se spriječila volatizacija đubriva.


Tagovi

Azot Đubrenje Nitratni oblik Amonijačni oblik Azot u zemljištu Mineralna đubriva Dušik


Autor

Admir Hodžić

Više [+]

Magistar agronomije, sa orijentacijom na ruralni razvoj, inovacije i proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Istražuje, analizira i dijeli zanimljive agro teme.