• Žito
  • 22.07.2020. 17:00

Kako pravilno skladištiti pšenicu nakon žetve?

Da bi se izbjeglo propadanje i kvarenje, prvo šta treba uraditi, za potpunu očuvanost zrna je smanjiti do minimuma njegovu životnu aktivnost, ali u potpunosti zadržati klijavost klice, navodi stručnjak za ratarstvo Gordana Rehak.

Foto: Bigstockphoto/budabar
  • 65
  • 8
  • 0

Pošto se u zrnu, kao i svakom živom organizmu odvijaju životni procesi, više ili manje burno, treba svakako voditi računa da se kvalitet poslije žetve ne promijeni i tako dovede do promjena u boji, mirisu, ukusu. Pri čemu u zavisnosti od mnogih uslova, najveću ulogu ima vlažnost kao i temperatura samog zrna, podsjeća savjetodavac za ratarstvo Gordana Rehak.

U procesu razmjene materije, ogromnu ulogu ima disanje, koje kao proizvod izdvaja energiju, neophodnu za održavanje životnih procesa u samoj ćeliji organizma. Disanje zrna i mikroorganizama, koji žive na površini zrna pšenice i primjesa koje prate svaku žetvu, sa razlogom mogu dovesti do njegovog kvarenja.

Uskoro kreće žetva pšenice - otkupna cijena ponovo neizvjesna?

Da bi se izbjeglo propadanje, prvo šta treba uraditi, za potpunu očuvanost zrna je smanjiti do minimuma njegovu životnu aktivnost, ali u potpunosti zadržati klijavost klice. Disanje svakog živog organizma pa prema tome i zrna, završava se obično oksidacijom materije do ugljen dioksida i vode.

Velika količina oslobođene toplote - problem u visokim nasipima

Kao rezultat toga procesa, obrazuju se supstance koje isparavaju u atmosferu. Količina suhe materije se smanjuje, zrno gubi dio mase, pri čemu su gubici veći ukoliko je proces disanja buran i dostiže prilikom čuvanja sirovog zrna više procenata od ukupne težine. Još veći negativan uticaj ima kada se disanjem oslobađa i izvjesna količina toplote, koja će ispoljiti negativno djelovanje ako se vlažno ili sirovo zrno složi u visoki nasip, što će dovesti da u roku od 12 - 14 sati dođe do samozagrijavanja, podsjeća ovaj stručnjak.

Osim ovog procesa, toplota će pokrenuti rad mikroorganizama što uslovljava razvoj bakterija i plijesni koji takođe intenzivno upijaju kisik, a izdvajaju ugljen dioksid i toplotu što će dovesti do uginjavanja ćelije klice i kod sjemenskog zrna izazvati gubljenje klijavosti.

Dosušivanje poslije vršidbe uz prevrtanje

Da bi se izbjegli ovakvi gubici, svaki poljoprivredni proizvođač može obaviti dosušivanje ili sušenje usjeva na svom gazdinstvu, tako što će poslije vršidbe rasprostrijeti ovršeno žito na pripremljenu podlogu u tankom sloju od 10 do 12 cm, pri čemu treba povremeno prevrtati, a u toku noći pokriti. Sušenje na suncu zahtjeva dosta rada i veliku površinu za sušenje, ali učinak toga je znatan jer ne dovodi do stradanja klice, stvaranja plijesni, ali se zato izvodi u manjim partijama.

Kako sačuvati uskladištene žitarice od štetočina?

Zato je u vrlo širokoj primjeni sušenje u posebnim sušarama sa zagrijanim zrakom različitih konstrukcija. Tu se mora voditi računa o temperaturi sušenja, kao i o ujednačenosti zagrijavanja mase. Sušenju podleže svo zrno iznad 16 odsto vlage, a temperatura ne smije prelaziti 40 stupnjeva Celzijusovih. Naročito veliki značaj imaju ventilatori pri čuvanju sjemenskog zrna.

Opasnost od plijesni

Ne manju opasnost izaziva zagrijavanje merkantilnog zrna, kao i onog za ishranu jer dovodi do opadanja kvaliteta. Plijesan koja je prodrla u endosperm i klicu kroz pukotine na omotaču, razgrađuje bjelančevine, masti i ugljene hidrate, pri čemu se javlja neprijatan miris i ukus na gljive i plijesni, koji se prenosi preradom u proizvode kao što su griz i brašno.

Da bi se sačuvao kvalitet, vlažnost treba svesti na 13 - 14 odsto vlage, pri čemu se tada procesi disanja svedu na najmanju mjeru i takvo zrno se može duže vrijeme čuvati uz dobru klijavost, odnosno sjemenske i hranidbene vrjednosti.

Drugu, ništa manju mjeru opreza za očuvanje kvaliteta poslije žetve, čini njegovo brzo i adekvatno čišćenje od primjesa koji svojim prisustvom mogu dovesti do promjene osobina, što direktno utiče i na kvalitet.

Održavajte higijenu skladišta

Kako smo ranije pisali, nakon završene žetve žitarica borba za očuvanjem postignutog prinosa i kvaliteta ne prestaje, već se nastavlja i u skladištu, ali ovoga puta protiv štetočina. Najznačajniji insekti koji mogu uticati na kvalitet i količinu uskladištenog proizvoda (žitarica) u skladištu su: žitni žižak, žitni moljac, kukuruzni žižak, ambarev moljac, brašneni moljac, mali i veliki brašnar, pasuljev žižak i drugi.

Najčešće skladišne štetočine - kako pravilno zaštititi žitarice, grahorice i druge usjeve

Značajne mjere borbe su: odžavanje higijene skladišta odnosno održavanje skladišnog prostora urednim i čistim, uklanjanje starih žitarica zaostalih zaliha, održavanje odgovarajuće temperature i prozračenost objekta, a takođe vrlo bitna preventivna mjera je obavljanje detaljne dezinsekcije prostora prije unošenja zrne mase odnosno novog roda. Dezinsekcija podrazumijeva primjenu dozvoljenih insekticida za tu namjenu.


Tagovi

Sušenje žita Skladištenje žita Štetočine u skladištu Sušenje na suncu Klijavost sjemena Sušare Dezinsekcija


Autorica

Julijana El Omari

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...