Uskoro kreće žetva pšenice - otkupna cijena ponovo neizvjesna?

Žetva strnih usjeva započela je u Semberiji. Postignuti prinosi su na zadovoljavajućem nivou, ali poljoprivredni proizvođači nisu zadovoljni činjenicom da otkupna cijena za hljebno žito i dalje nije poznata. 

Prema riječima ratara Vojislava Lukića, prinosi ječma ove godine su iznad višegodišnjih prosjeka.

"Sada je vrijeme kada se žanje ječam. Prinosi su odlični, pet do šest tona po hektaru, što nismo imali dugo vremena. Još uvijek nije započela žetva pšenice, očekujemo da će i ona krenuti u nekom skorijem periodu, kada ugrije pa ćemo početi i nju da skidamo", navodi ovaj poljoprivrednik. 

Kolika je ovogodišnja otkupna cijena?

Pod pšenicom je zasijano prosječno 12.000 hektara na semberskim njivama, kako navodi BHRT. 

"Ovo su neke prosječne površine pod pšenicom, iako je posijano manje parcela nego u 2019. godini. Razlog tome je pretežno suho vrijeme, otežani uslovi za obradu zemljišta, a i poljoprivrednici su je zasijali manje nego u prošloj sezoni", navode iz Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljine.

Preporučena otkupna cijena pšenice ovisi o cijeni u Srbiji, a ona najskuplja u regionu

Generalno, proizvođači nisu zadovoljni situacijom jer još uvijek ne znaju koliko će iznositi otkupna cijena pšenice u 2020. godini, a žetva je praktično tu. Na ovom području, najveći otkupljivač žita, "Žitopromet" nalazi se u stečaju i ove sezone neće otkupljivati žito od ratara. 

"Preduzeće neće vršiti otkup, a takođe, usljed situacije sa koronom, razvukao se i stečajni postupak jer ni sudovi nisu radili par mjeseci i mi nismo bili u mogućnosti da okončamo stečajni postupak ili da preduzmemo nešto drugo", objašnjava predsjednik Sindikata radnika a.d. "Žitopromet" Bijeljina, Dušan Tomić.

Bez podrške iz Agrarnog budžeta za pšenicu

Zbog pandemije je ostalo pitanje da li će uopšte i biti dovoljnih količina ove žitarice jer je izvjesna i mogućnost da države izvoznice zatvore svoje granice. 

Iz Ministarstva poljoprivrede RS navode kako ni oni nemaju dovoljnih količina za sopstvene potrebe, čak ni kada bi sve obradive površine bile zasijane pšenicom. Pri tom ni ne ostvarujemo visoke prinose. 

Nepovoljna je i činjenica da, osim podsticaja nadležnog ministarstva, poljoprivredni proizvođači u Semberiji ne mogu računati na podršku iz Agrarnog budžeta za pšenicu.