Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tržište žitarica
  • 16.06.2022. 15:00

Italija će zbog suše proizvesti 15 posto manje pšenice

Riječ je o 6,5 milijardi kilograma manje na ukupnoj površini od 1,71 miliona hektara obrađenih. Val poskupljenja je pokrenut

Foto: Renata Prusina
  • 64
  • 9
  • 0

Suša u Italiji je smanjila procjenu uroda pšenice. Očekuje se da će biti manje 15 posto ove, za tu zemlju, važne žitarice. Coldiretti, organizacija poljoprivrednih proizvođača na nacionalnom i evropskom nivou, objavila je procjenu na osnovu početka žetve u regiji Puglia gdje su požnjevene prve parcele pod durum pšenicom.

Manji prinosi u svim regijama

Ista situacija je u svim regijama. Pad prinosa od 10 posto očekuje se na sjeveru od Emilie Romagne do Veneta, dok bi za centralne regije pad mogao iznositi između 15 i 20 posto. Na jugu bi on mogao biti još veći, između 15 i 30 posto.

Riječ je o 6,5 milijardi kilograma manje na ukupnoj površini od 1,71 miliona hektara obrađenih od kojih na durum pšenicu za tjesteninu otpada 1,21 mil. ha, a krušnu za hljeb i kekse više od pola miliona hektara.

Proizvođači su bili opterećeni povećanjem inputa u rasponu više od 170 posto za đubriva i gotovo 130 posto za dizel gorivo.

U jednom od četiri slučaja troškovi premašuju prihode od durum pšenice koja u Italiji kotira po cijeni od 55 centi po kilogramu, a krušne 45 centi/kg.

Sve je to pokrenulo val poskupljenja i sada se kilogram kruha umjesto za prosječnih 2,7 prodaje za 5,4 eura. Ondje su cijene počele divljati još u martu kada smo pisali o rekordnim iznosima za ovu osnovnu namirnicu. 

Cijene kruha bi mogle još više rasti (Foto: Depositphotos/gitanna)

Deficit pšenice

U ovom trenutku se već osjeća deficit kod mnogih sirovina i proizvoda kao što su kruh, keksi, slatkiši i tjestenina.

Slična situacija je i na svjetskom tržištu gdje se procjenjuje da će se globalna proizvodnja ove žitarice za 2022/23. godinu smanjiti na 769 miliona. Najviše zbog smanjenja u Ukrajini sa procijenjenom količinom od 19,4 miliona tona, što je oko 40 posto manje od 33 miliona tona koje su očekivane.

Rusija je prvi svjetski izvoznik

Prema Coldirettijevoj analizi najnovijih podataka Međunarodnog vijeća za žitarice (IGC) ističu da je u Rusiji porasla procjena žetve ove ratarske kulture za 2,6 posto i dostigla 84,7 miliona. Oko polovine namijenjeno je izvozu (39 miliona tona).

Trenutna situacija može da naruši svjetsku geopolitičku ravnotežu jer zemlje poput Egipta, Turske, Bangladeša i Irana kupuju više od 60 posto svoje pšenice od Rusije i Ukrajine, ali i Liban, Tunis, Jemen te Libija i Pakistan u velikoj mjeri ovise o zalihama iz dvije zemlje.

EU i žitarice

Ova talijanska organizacija navodi da u Evropskoj uniji nivo samodovoljnosti proizvodnje varira, a Evropska komisija naglašava važnost ulaganja u poljoprivredu kako bi se smanjila zavisnost od inostranstva i ne podvrgne ucjeni hranom.

U svom saopštenju pišu kako je Italija posebno primorana da uvozi poljoprivredne sirovine. Tvrde kako su naknade farmerima niske, a pored toga, u posljednjih deset godina bilježe gubitak jednog od deset polja.

Naglašavaju da je neophodno intervenisati kako bi se obuzdali skupi energetski i proizvodni troškovi, kako trenutnim intervencijama za spas kompanija tako i za planiranje budućnosti nacionalnog poljoprivrednog sistema.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: - | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev pa je pšenicom zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični hljeb... Više [+]

Tagovi

Italija Pšenica Manje pšenice Žetva pšenice Coldiretti Durum pšenica Krušna pšenica


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.