Svijet je odavno globalno selo, a jeftino palmino ulje se miješa u sve. Pojeli ste ga i više nego što mislite
Prije dvije godine, globalna je kriza zbog koronavirusa praznila police trgovina pa su kvasac kupovali i oni koji u životu nisu zamijesili kruh. Scenarij pustošenja trgovina možda se ne ponavlja u tolikoj mjeri, no malo ko je ostao ravnodušan kada se na početku ruske invazije na Ukrajinu počelo govoriti o nestašici hrane, u čijem fokusu je ovoga puta ulje.
Kako znamo, Ukrajina je najveći svjetski dobaljvač suncokretovog ulja, a u Argentini gdje se proizvodi sojino je suša.
Cijene ove namirnice koja se smatra jednom od osnovnih u ljudskoj prehrani enormno su skočile u posljednja dva mjeseca, a gledajući globalno tržište, rast će i dalje.
Naime, Indonezija, otočna država u jugoistočnoj Aziji uvela je zabranu izvoza palminog ulja, a zbog rastućih cijena također uzrokovanih ratom u Ukrajini, navodi Reuters. Svjesni su da će ova zabrana nanijeti štetu drugim zemljama, ali njihova ministrica financija, Sri Mulyani Indrawati, je izjavila da potražnja premašuje ponudu i vlasti su morale poduzeti takvu mjeru.
Da, Indonezija je na kraju svijeta, a palmino ulje u životu niste stavili u usta?
Svijet je odavno globalno selo, a palmino ulje se miješa u sve - pekarske, suhomesnate, konditorske, mliječne i mnoge druge proizvode. Čitajte deklaracije kada kupujete pecivo, čips, sladoled, mliječni ili omiljeni čokoladni namaz, majonezu i drugo. Pojeli ste palminog ulja puno više nego što mislite jer se može naći u 50 posto proizvoda. Naravno, koristi se i u kozmetičkoj industriji.
Razlog njegove široke namjene je jeftina proizvodnja koja, treba naglasiti, ima vrlo negativan utjecaj na okoliš, zbog krčenja tropskih šuma u Indoneziji.
U 2018. ondje je proizvedeno 77 miliona tona ovoga ulja, a procijenjeno je da će u 2024. količine doći do 107,6 mil. t.
Uglavnom, Indonezija je zatvorila pipu, i poput zamaha leptirovih krila u teoriji haosa uzrokovala uragan na tržištu.
Tako su još u petak cijene sojinog ulja skočile na rekordno visok nivo, a na Chicago Board of Trade dosegle su vrhunac od 83,21 centa po lb (oko 40 centa/kg), što je porast od 4,5 posto na dan i rekordno visok nivo.
"Ovo je loša vijest za potrošače biljnog ulja u mnogim zemljama koje trenutno jako ovise o palminom, s obzirom na nestašicu suncokretovog, repičinog i sojinog ulja", rekao je Siegfried Falk, analitičar hamburške kompanije Oil World, prenosi Financial post.
Da se ne obistini ona stara, "nekom rat, nekom brat", pobrinula se suša u Argentini koja je najveći svjetski izvoznik sojinog ulja. Rekordne cijene neće moći u potpunosti iskoristiti jer osim suše, ondje je nedavno povećan izvozni porez kao i subvencije za održavanje niskih cijena na domaćem tržištu.
Naime, argentinska je vlada u martu povećala stopu izvoznog poreza na sojino ulje i sačmu s 31 na 33 posto.
Naravno, sve se ovo odrazilo i na cijenu uljane repice koja je na evropskom terminskom tržištu dosegla gotovo 1.100 eura, tačnije 1.081 euro po toni. No, kako piše agrarheute ponuda je slaba. Tim više što je i prošlogodišnja žetva bila takva, a zalihe su na iznimno niskom nivou.
Evropska komisija očekuje tek 4,0 miliona tona uvoza te uljarice u novoj kampanji, a zbog smanjenja proizvodnje u Ukrajini koja je bila glavni dobavljač. Dakle, riječ je o smanjenju od 900.000 tona u odnosu na prethodnu godinu.
Smatra se da ovogodišnji usjev neće moći popuniti prazninu. Uzgoj je planiran na 5,64 miliona hektara, što je povećanje od oko 300.000 hektara u odnosu na prošlu godinu. Žetva bi bila 18,1 miliona tona, u odnosu na 17,0 miliona tona u 2021.
Nakon svega ovoga se palmino ulje ni ne čini kao loša opcija?
Tagovi
Autorica