Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cijene hrane
  • 08.04.2022. 18:00

Cijene pšenice, suncokretovog ulja i svinjetine obaraju rekorde

Cijene hrane su sve veće, a prednjače žitarice, biljna ulja i svinjsko meso.

Foto: Depositphotos/jovanjaric/julia_lazarova/sarymsakov
  • 123
  • 11
  • 0

Svjetske cijene hrane su prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) porasle za 12,6 posto u martu u odnosu na februar 2022. godine. To predstavlja ogroman skok na novi najviši nivo, stoji u danas objavljenom FAO izvješću. 

Ovaj rast predvođen je cijenama biljnih ulja, žitarica i mesa, a porasle su i one za šećer i mliječne proizvode. 

Žitarice dostigle najviši nivo

Cijene žitarica su porasle za 17,1 posto u martu u odnosu na februar, što predstavlja najviši nivo od 1990. godine. Povećanje je rezultat rasta globalnih cijena pšenice i krupnozrnih žitarica i uglavnom je uzrokovano problemima oko proizvodnje i izvoza iz Ukrajine i Rusije. Očekivani gubitak izvoza iz crnomorskog regiona pogoršao je slabu globalnu dostupnost pšenice.

Svjetske cijene ove žitarice su naglo porasle u martu, skočivši za 19,7 posto, dok su one krupnozrnih žitarica porasle za 20,4 posto i dostigle rekordan nivo. Za kukuruz, ječam i sirak su dostigle svoj najviši nivo od 1990. godine. Rast svjetskih cijena kukuruza dostigao je vrijednost od 19,1 posto, a sirka su porasle za 17,3 posto te ječma za 27,1 posto u odnosu na februar. Riža je pratila trend i pokazuje malo povećanje, ali su njezine vrijednosti još uvijek 10 posto ispod onih iz prošle godine.

Biljna ulja i mlijeko

FAO indeks cijena biljnog ulja porastao je u martu za 23,2 posto više u odnosu na februar i dostigao također novi rekord. Nagli rast indeksa podstaknut je višim vrijednostima za suncokretovo, palmino, sojino i repičino. Do rasta za suncokretovo je došlo zbog smanjenog izvoza iz crnomorske regije što je lančano vodilo do povećanja cijena ostalih biljnih ulja, zbog veće potražnje.

Više cijene ulja su najprimjetnije (Foto: Bigstock/emaria)

Kada je riječ o palminom, već dugo nema dovoljne ponude u glavnim zemljama proizvođačima, a sojino je dodatno opterećene zabrinutošću zbog smanjenja izvoza u Južnoj Americi. Nestabilne i veće vrijednosti sirove nafte su također uticale na ovo povećanje. 

Cijena mliječnih proizvoda u martu su za 2,6 posto više nego u februaru, što predstavlja sedmi uzastopni mjesečni rast i podiže indeks za 23,6 posto iznad njegove vrijednosti prije godinu dana. Zadržao se trend rasta i za mliječne proizvode što je rezultat nedovoljne proizvodnje mlijeka u zapadnoj Evropi i Okeaniji. Naglo su porasle kotacije za puter i mlijeko u prahu. Tržišta sira su bila suočena s otežanim snabdijevanjem zbog jake interne potražnje u zapadnoj Evropi, ali je vrijednost indeksa neznatno opala.

Svinjsko meso sve skuplje, a cijene šećera u porastu

U martu je indeks cijena za meso u prosjeku bio veći za 4,8 posto u odnosu na februar i dostigao najviši nivo svih vremena. Cjenovne vrijednosti svinjskog mesa zabilježile su najveći mjesečni porast od 1995. godine. Razlog tome je nedostatak ponude svinja za klanje u zapadnoj Evropi i porast interne potražnje u svjetlu predstojećih uskršnjih praznika. One mesa peradi su stabilne, kao i goveđeg.

U martu je indeks cijena šećera porastao za 6,7 posto u odnosu na februar, preokrenuvši pad iz prethodna tri mjeseca i dostigavši nivoe više od 20 posto iznad registrovanih u istom mjesecu prošle godine. Do toga je došlo zbog naglog rasta međunarodnih vrijednosti sirove nafte, što je povećalo očekivanja veće upotrebe šećerne trske za proizvodnju etanola u Brazilu u narednoj sezoni. Dodatni uticaj je kontinuirano jačanje brazilskog reala u odnosu na američki dolar, koji ima tendenciju da ograniči prodaju proizvođača zbog nižih prinosa u lokalnoj valuti.


Tagovi

FAO Indeks cijena Rast cijena Žitarice Mlijeko Biljna ulja Meso


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Koliko BiH treba poljoprivrednih fakulteta?

134


Glasova: 53

Jedan 39,6%

Glasova: 43

Tri 32,1%

Glasova: 13

Sedam 9,7%

Glasova: 25

Nijedan 18,7%

Pregled ankete

Pregled ankete