Štete nakon suše i preko milijardu KM, u najavi nova poskupljenja?

Suša koja je pogodila najveći dio naše zemlje, uzrokovala je značajnu štetu na zasijanim usjevima, ali i isto tako i u uzgoju stoke. Iako se potencijalni gubici zbrajaju na jesen, prema riječima poljoprivrednika, do sada je već procjenjeno više od milijardu KM štete. 

Kako navodi N1, prinosi su u većoj mjeri redukovani, kao i kvalitet, a što će dovesti i do povećanja cijena, kako poljoprivredno prehrambenih proizvoda tako i svega ostalog što je povezano sa njima.

Farmeri ocjenjuju da se ovakav sušni period ne pamti u posljednjih 50 godina, a zbog kojeg trpe sve poljoprivredne kulture širom zemlje. Ipak najgore su prošli kukuruz i soja. Međutim, nije samo suša zadala brige proizvođačima, nego ih je zadesio i grad. To je dodatno uništilo gajene biljke.

"Tropske temperature ove godine dokrajčile su nam poljoprivredu, naročito proizvodnju na otvorenom, koja se odnosi na povrće. Suša ga je dotukla jer se ove sezone trebalo i zalijevati, a mi nemamo uslova, nemamo vode dovoljno", objašnjava proizvođač Muhamed Softić.

Nedovoljna podrška od države ?!

Poljoprivrednici su se obratili Federalnoj vladi za pomoć, mada povratnih informacija nema. Oni ni ne traže puno, dovoljno je da im se redovno isplaćuju podsticaji. Smatraju da bi jedino logično rješenje bilo da se dok traju ekstremne temperature proglasi stanje elementarne nepogode, što se ipak nije desilo. 

U Udruženju poljoprivrednika FBiH ocjenjuju da se to neće ni desiti jer je naš sistem komplikovan.

"Da bi sad neki od naših ratara dobio novac kao odštetu, mora opština na kojoj on bude i obrađuje zemlju, proglasiti elementarnu nepogodu. Pa se mora pisati odštetni zahtjev. Što dalje mora procijeniti Civilna zaštita i dok dođe do Federalnog ministarstva - od toga nema ništa", zaključuje Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja.

Zabrinuti su i u Udruženju poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS. "Štete će se zbrajati na jesen kad prinosi budu manji za 50, 60 pa i 70 procenata. Imaćemo gubitke od, najmanje, milijardu i po na svim kulturama", ukazuje Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja.

Neminovno povećanje cijena 

Suša za sobom uglavnom povlači i povećanje cijena hrane na domaćem tržištu, što zavisi od nakupaca, odnosno preprodavača, ali i entitetskih vlasti koje su im, kako ocjenjuju poljoprivrednici, naklonjene.

Prema riječima Usorca, farmeri se bore protiv nakupaca već par godina, iako ta borba često nije u njihovu korist. 

Entitetska udruženja imaju jedinstven stav, a to je da je potrebna veća podrška nadležnih u svakom smislu. Svoje zahtjeve potkrepljuju ne tako dalekom situacijom kada su domaći prevoznici satima čekali na graničnim prelazima prilikom izvoza poljoprivrednih proizvoda, koji zbog toga nerijetko i propadaju.

Poskupljenja: Cijena litre jestivog ulja "preskočila" cijenu litre nafte?!

Kako smo ranije ove godine pisali, svjedoci smo mnogih apsurdnih cijenovnih vrijednosti pojedinih artikala na tržištu. Dovoljno je samo obratiti pažnju na neke od njih u marketima. Recimo i dalje se mogu naći police na kojima je litar flaširane vode skuplji od litra domaćeg mlijeka.

Podsjećanja radi, unazad desetak godina litar ulja se kretao od 1,10 do 1,40 KM, a sada je to dvostruko više.