• Rast cijena
  • 20.03.2021. 12:00

Poskupljenja: Cijena litre jestivog ulja "preskočila" cijenu litre nafte?!

U Bosni i Hercegovini u poslijednje vrijeme tek izlaze na vidjelo značajna poskupljenja, što znači da su se kod nekih proizvoda dešavala stihijski, tačnije godišnje za 10, 20 ili 30 feninga.

Foto: Bigstock/ Fascinadora
  • 281
  • 67
  • 0

I čuđenje i velika zabrinutost u jednom pitanju. Postaju li osnovne životne prehrambene namirnice luksuz ?! Unazad nekih pedesetak godina na ovim prostorima do nekih od njih bilo je teško doći, obzirom na zanemariv broj prodajnih mjesta, slabu proizvodnju ili nemogućnost transporta i uvoza.

Tako da su se šećer, kafa i brašno kupovali u manjim količinama, u takozvanim fišecima, a za jestivo ulje zamjena je bio domaći mrs. Danas su svi ti proizvodi osnova većine trgovačkih lanaca, prodavnica, marketa pa količine nisu problem. Razlog sve češćih kupovina na komad ili po jednu litru su visoke cijene koje u proteklih par godina kontinuirano rastu.

Je li zaista opravdano poskupljenje ?!

Kada se desi nagli rast cijena pojedinih artikala, to je odmah uočljivo i kod potrošača izaziva određenu reakciju, najčešće negodovanje. Međutim u Bosni i Hercegovini u poslijednje vrijeme tek izlaze na vidjelo značajna poskupljenja, što znači da su se kod nekih proizvoda dešavala stihijski, tačnije godišnje za 10, 20 ili 30 feninga. Njihova akumulacija rezultirala je i nezadovoljstvom kupaca.

Svaki rast, u neuređenom sistemu i siromašnoj zemlji po kupovnoj moći, kao što je naša, izrazito je bolno i nailazi na opravdano negodovanje. Iz kluba potrošača TK ove godine su se oglasili nakon što su brašno, šećer, sol i ulje u prosjeku poskupjeli za 25 posto.

"Ovaj porast sada izaziva veću paniku i strah među građanima. Situacija je veoma teška, složena i nažalost državne institucije to sve pokrivaju, prećutno odobravajući povećanje cijena jer od toga imaju i povećanje PDV-a, a krajnji ceh plaćaju potrošači koji upravo od države nemaju nikakvu zaštitu", navode iz ove ove ustanove.

Nadležni nemaju zakonske mehanizme

Slobodno tržište podrazumijeva prema definiciji aktivnosti bez ikakvog uplitanja i djelovanja države, osim u slučaju kada se sprečavaju nezakonite radnje. Šta to konkretno danas znači za krajnjeg konzumenta ? Podrazumijeva da veliki trgovački lanci ili bilo koji drugi prodajni centri mogu neovisno o bilo čemu formirati svoje cijene koštanja. Zato se i postavljaju vrlo često pitanja - Koja su opravdanja za pojedina poskupljenja ? Odnosi li se to na sirovine za proizvodnju ili njihov nedostatak, na promjene na globalnom tržištu ili nešto drugo?

Za koga uzgajamo voće i povrće, kad je vrijednost uvoza 320 miliona KM, a poticaja duplo manje?!

U suštini nadležne institucije nemaju aposlutno nikakve zakonske mehanizme i osnove kojima bi se miješale u regulaciju formiranja vrijednosti proizvoda. Posljednje izmjene pravdaju se skokom cijena nafte, kao i prekomorskog transporta. Međutim stihijska višegodišnja poskupljenja rezultirala su da je danas litar ulja skuplji od jednog litra nafte, što je u prošlosti bilo gotovo nemoguće.

Litar ulja košta 2,55 - 3,10 KM/l

Svjedoci smo mnogih apsurdnih vrijednosti pojedinih artikala na tržištu. Dovoljno je samo obratiti pažnju na neke od njih u marketima. Recimo i dalje se mogu naći police na kojima je litar flaširane vode skuplji od litra domaćeg mlijeka. Podsjećanja radi, unazad desetak godina litar ulja se kretao od 1,10 do 1,40 KM, a sada je to dvostruko više. 

Obzirom da se radi o osnovnoj egzistenciji građana, gdje su skupine poput penzionera i najsiromašnijeg sloja društva, odnosno, nezaposleni, prve na udaru, dva su zabrinjavajuća i logička pitanja koja zahtjevaju i odgovor i reakciju nadležnih.

Ako je potrošačka korpa u januaru iznosila preko 2.000 KM, kako mjesec dana "prežive" radnici sa minimalnom platom od 400 KM ? Koji su to realni razlozi za nagli skok cijena osnovnih životnih namirnica ?!


Tagovi

Prehrambene namirnice Rast cijena Poskupljenje Cijene ulja Cijene nafte Zakonski mehanizmi Potrošačka korpa


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.