• Izvoz robe
  • 30.07.2021. 12:00

Na granici se kvari voće i povrće zbog radnog vremena od 7 do 15 sati: E pa narod se snašao

Kako su Bosanci i Hercegovci uvijek snalažljiv narod, nezvanično saznajemo da je šljiva svoj put do EU našla preko Srbije na GP Rača, gdje nema dužih zadržavanja, a konzumente upozoravamo da ih stoga ne buni deklaracija na kojoj se navodi porijeklo i iz BiH i iz Srbije.

Foto: Suad Selimović
  • 1.761
  • 775
  • 0

Poljoprivredne proizvođače iz Bosne i Hercegovine i ove godine prate stari problemi kad je u pitanju plasman roba u zemlje EU, što traje od usvajanja legislative 2019. godine čija primjena je počela od 1. septembra 2019. Naime, EU je donijela provedbenu direktivu o zaštitnim mjerama protiv unošenja u EU organizama štetnih za bilje i biljne proizvode te protiv njihovog širenja unutar Evropske zajednice.

Na osnovu toga, države članice su morale donijeti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje sa ovom direktivom do 31. avgusta 2019. godine i dostaviti ih Komisiji. Republika Hrvatska, članica EU, koja graniči sa BiH odredila je samo dva granična prelaza na koje pošiljke bilja, biljnih proizvoda i drugih koji podliježu nadzoru fitosanitarne inspekcije mogu ulaziti u BiH. To su GP Stara Gradiška i GP Metković, a gdje se nadzor vrši samo radnim danom u vremenu od 7:00 do 15:00, što pričinjava veliki problem za naše proizvođače.

Na granici se kvari voće i povrće

Brojni sastanci visokih zvaničnika BiH uslijedili su nakon toga sa zvaničnicima RH, ali konkretnih rješenja nije bilo i problem traje do danas. Prošle je godine bio privremeno riješen kada je radno vrijeme inspekcije produženo do 19 h radnim danima i subotom do 15 h, ali je od 1. jula ove godine ono ukinuto. Ovako kratko vrijeme rada inspekcije uzrokuje dugotrajno zadržavanje kamiona na granici, što se već dešava, ali i kvarenje svježeg voća i povrća.

Na sastancima i ranijih godina, čim se problem javio, kao dugoročno rješenje predloženo da se pokrenu pregovori za otvaranje novih graničnih prelaza sa Hrvatskom za promet roba koje podliježu fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru.

Za BiH je vrlo važan nesmetan izvoz i protok robe, naročito brzo kvarljive, imajući u vidu da sektor voća i povrća ostvaruje izvoz od par stotina miliona KM. Oko 60 posto izvoza odnosi se na zemlje EU, a treba naglasiti da je za većinu isporuka Hrvatska tranzitna zemlja. Pet proizvoda su najkonkurentniji i čine više od 50 posto izvoza, a to su smrznute maline, svježe kruške, jabuke, kornišon i šljive. U ovom trenutku najviše štete trpe proizvođači šljive i kornišona jer je berba u punom jeku.

Čekanjem proizvodi gube na vrijednosti

Višegodišnjim trudom i zalaganjem poljoprivredni proizvođači uspjeli su ući na tržište EU i nekoliko svjetskih tržišnih centara, a sad zbog administrativnih procedura trpe štetu i znamo kakve posljedice mogu imati ako roba ne bude isporučena u dogovorenom terminu.

Ministrastvo spoljne trgovine i ekonomsikh odnosa BiH pokušava otkloniti ove poteškoće. Ministar Staša Košarac je nedavno posjetio granični prelaz u Gradišci gdje je vođen razgovor sa glavnim državnim inspektorom Hrvatske Andrijom Mikulićem.

Zajedničko regionalno tržište poput "malog Šengena"?

S Mikulićem sam razgovarao na prijelazu Stara Gradiška, smatrajući da je veoma značajno da dođem na prijelaz, a ne da sjedim u Sarajevu i tamo dobijam informacije. Hrvatski organi će biti fleksibilni u smislu da sve ono što je prošlo princip najave taj dan i bude pregledano", ističe Košarac i kaže da vjeruje da BiH u tom kontekstu uspjeti osigurati adekvatan vanjskotrgovinski promet naših proizvoda, tranzitno kroz Hrvatsku, a najvećim dijelom upućenih na tržište Slovenije.

Kaže da je apelovao i zamolio Mikulića da se, ukoliko se obim prijavljenih kamiona poveća, razmotri mogućnost produženja radnog vremena na graničnim prelazima, za šta postoji fleksibilna spremnost hrvatskih organa. Još je dodao da je BiH i dalje zarobljena nekim stavovima EU i da bi za privredu najbolje bilo da postoji zajedničko regionalno tržište poput "malog Šengena", na kojem bi se moglo ostvariti ubrzanje vanjskotrgovinskog prometa u region.

"Apelujem na domaće proizvođače da adekvatno najave termin svog dolaska na granični prelaz kako bi se pravovremeno mogla izvršiti fotosanitarna kontrola", dodao je ministar.

Duge kolone na samo dva granična prijelaza

Pozivamo sve nadležne institucije da u potpunosti razumiju dugogodišnji problem i hitnost njegovog rješavanja i djelovanja u vezi ovog pitanja imajući u vidu da je uveliko počela berba i izvoz sezonskog voća i povrća.

Prijedlog i granični prijelaz u Orašju

Ibrahim Tursunović, direktor firme Maočanka d.o.o iz Brčkog koja se bavi izvozom ističe: "Robu možemo izvoziti samo radnim danima do 15 h. Fitosanitarna služba Hrvatske ne radi 24 sata i time gubimo ino kupca. Velike količine robe čekaju u hladnjačama. Iako su ispoštovani strogi uslovi  kupca što se tiče kvaliteta ploda, ne možemo ispoštovati rokove isporuke koji su ranije precizno dogovoreni. Predlažemo da se uvede još jedan GP u Orašju za izvoz ove robe".

"Povećavaju se troškovi transporta jer je robu potrebno voziti dalje, ne mogu se ispoštovati rokovi. Umanjuje se vrijednost faktura jer roba transportom i dugim čekanjem na granici gubi na kvalitetu", rekao je za medije tajnik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona, Suad Selimović.

Kako su Bosanci i Hercegovci uvijek snalažljiv narod, nezvanično saznajemo da je šljiva svoj put do EU našla preko Srbije na GP Rača, gdje nema dužih zadržavanja, a konzumente upozoravamo da ih stoga ne buni deklaracija na kojoj se navodi porijeklo i iz BiH i iz Srbije.


Fotoprilog


Tagovi

Izvoz robe Radno vrijeme Čekanje na granici Granični prijelaz Kvarenje Staša Košarac Andrija Mikulić Suad Selimović


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.