EU poljoprivredne i prehrambene kompanije uprkos pandemiji žele širiti svoje poslovanje

Pad proizvodnje, otkazane narudžbe, zatvorene granice - prehrambena industrija je zbog pandemije suočena sa velikim logističkim problemima. Ipak, mnoge kompanije planiraju širenje na međunarodnom nivou, navodi Euractiv.

Ovu tvrdnju potkrjepljuju rezultati najnovije studije njemačkog Ureda za promociju ulaganja i transfer tehnologije (ITPO) u okviru UN-ovog programa za industrijski razvoj. Njemački Institut za istraživanje tržišta i politike (dimap), ispitao je 800 njihovih malih i srednjih poduzeća i velikih preduzeća sa poslovnim aktivnostima u Africi i Aziji, o njihovim strategijama u kontekstu korona krize.

Rezultati su pokazali kako evropske poljoprivredne i prehrambene firme još uvijek ne smatraju da je njihovo poslovanje ugroženo pandemijom, a čak njih 90% planira proširiti ili barem zadržati prisutnost na tržištu.

Samo se svaki peti želi fokusirati na domaće tržište

Istraživanje je dalo vrlo miješanu sliku prehrambene industrije. Pad proizvodnje i narudžbe na evropskom tržištu zabilježilo je 40% anketiranih kompanija, a 10% njih razmišlja o otpuštanju ili zatvaranju dijelova preduzeća.

Na pitanje o njihovoj dugoročnoj strategiji, dvije trećine odgovorilo je da želi proširiti svoje proizvode, dobavljače i kupce kako bi se bolje pripremili za buduće krize dok je trećina planirala proširiti svoje istraživačke i razvojne aktivnosti. Kao kratkoročna mjera, 57% svih poslovnih subjekata reklo je da se trenutno želi više koncentrisati na svoju osnovnu djelatnost.

Pored pijaca, pad tražnje zabilježile i trgovine?

Međutim, uprkos ozbiljno poremećenim lancima snabdjevanja, industrija se želi i dalje fokusirati na internacionalizaciju jer samo jedna od pet firmi smatra da koncentrisanje na domaće poslovanje dugoročno ima smisla.

"Održavanje otvorenih tržišta ključno je za osiguravanje globalne snabdjevenosti hranom i socijalne i ekonomske stabilnosti“, rekao je direktor ITPO-a Rolf Steltemeier njemačkoj novinskoj agenciji.

Prehrambeni i poljoprivredni sektor širom svijeta čini oko 10% globalnog BDP-a i zapošljava oko 1,5 milijardi ljudi. Da bi ojačali proizvodnju hrane u Aziji i Africi, dvije trećine anketiranih vjeruje da ulaganje lokalnih najviše pomaže. Druga najvažnija mjera, kažu, jesu ciljani programi državnih potpora nakon čega slijedi liberalizacija tržišta.

Politike zahtijevaju stabilnost lanca snabdjevenosti

Na početku pandemije Evropska komisija pokrenula je niz mjera za pomoć poljoprivrednim preduzećima. Oni su uključivali zajmove ili kaucije za operativne troškove iz Fonda za regionalni razvoj, a države članice su mogle osigurati dodatnih 100.000 evra za poljoprivrednike i 800.000 evra direktno kompanijama za preradu hrane. Osim toga, uvedena su proširenja za Zajedničku poljoprivrednu politiku, kao i pomoć za skladištenje mliječnih proizvoda.

Češka želi zakon u kojem 85% prehrambenih namirnica mora biti domaćeg porijekla

"Korona virus je naglasio potrebu strukturnih promjena u prehrambenoj industriji. Ne možemo pretpostaviti da će u drugom talasu politika biti posebno usmjerena na stabilnost lanaca snabdjevenosti hranom“, kaže Frank Ewert iz Leibnizova centra za istraživanje poljoprivrednog pejzaža.

"Iako bi regionalna proizvodnja hrane mogla uštediti troškove prevoza i resurse, ne može se sve proizvesti učinkovitije u Evropi. Iskustvo međunarodnih projekata pokazalo je da će u srednjoročnom razdoblju biti važna dobra ravnoteža između stvaranja vrijednosti na regionalnom i globalnom nivou", dodaje Annette Piorr, takođe iz istog istraživačkog centra.