Vrijeme je za pripremu zemljišta za proljećnu sjetvu povrća

Da bi povrtarska proizvodnja bila što uspješnija, zemljište je neophodno u jesen duboko poorati pa nađubriti stajnjakom ili mineralnim đubrivima. Prije primjene mineralnih hranjiva veoma je bitno utvrditi nivo azota u tlu da bi se na osnovu toga mogla odrediti i količina tog elementa koja će biti dodata osnovnim đubrenjem i prihranom. 

Brazda ostaje, da bi bolje izmrzla tokom zime i prikupila zimsku vlagu. Po pravilu, u jesen se obavlja duboko oranje za sve usjeve koji će se sijati u proljeće, osim na nagibima gdje ima opasnosti od erozije tokom zime, navodi stručnjak za povrtarstvo, Slavica Kodžopeljić.

Zimsko oranje i đubrenje za bolji rod povrća

Uzorana zemlja tokom jeseni i zime nakupi dovoljno vlage za ljetnji period, a mrazevi istope grudve i unište brojne štetočine i korove u tlu. Pravilna obrada je izuzetno značajna jer treba održati i popraviti strukturu, fizičko-hemijska i mikrobiološka svojstva.To je posebno važno u intenzivnoj proizvodnji, gdje se smjenjuje više usjeva u toku godine.

Ne orati ponovo na proljeće

Najbolje je zemljište obraditi u jesen u oktobru ili novembru mjesecu. Duboko zimsko oranje treba obaviti na dubinu od 35-40 cm, gdje se oranični sloj prevrne i izloži uticaju vlage, zraka i mraza. Dubokim oranjem vlaga se u toku zimskog perioda nagomilava u tlu i sa proljeća ono se brzo prosuši tako da se na vrijeme mogu obaviti pripreme za proizvodnju ranog povrća, ističe ovaj stručnjak.

Njive i bašte koje su u toku jeseni duboko uzorane ne treba orati u proljeće jer se tako gubi mnogo zemljišne vlage, pošto se na površinu iznose donji slojevi, a vlaga lako isparava.

Poslije oranja - podrljati

Ukoliko je tlo jako zakorovljeno i duboko jesenje oranje ga sabilo mora se ponovo odraditi ova operacija. Uzoranu površinu do 15 cm treba još istog dana prodrljati, kako bi se gubljenje vlage svelo na što manju mjeru. Ukoliko se ne odradi u zimskom periodu, u proljeće se primjenjuje plića obrada na 10-15 cm, odmah se kultivira i priprema površinski sloj od pet centimetra za sjetvu.

Uticaj pravilne obrade zemljišta na visinu prinosa

Na ovaj način se sprječava gubitak vlage na tako pripremljenom tlu. Sjetveni sloj mora biti rastresit, mrvičaste strukture zbog bržeg i ujednačenog nicanja kao i dobrog sklopa biljaka. Na rastresitom i suhom tlu se prije sadnje primjenjuje i valjanje jer omogućava kretanje vlage prema površini zemlje.

Đubrenje zavisi od plodnosti i zahtjeva povrtarske vrste koja se uzgaja. Svjež i poluzgorjeli stajnjak se unosi u jesen pred osnovnu obradu, a zgorjeli u proljeće, pred sadnju, podsjeća Kodžopeljić.