Uspješna povrćarska proizvodnja zavisi od mnoštva faktora, a neki od njih su svakako plodnosti vlažnost zemljišta. Inženjer ratarstva Slavica Kodžopeljić napominje da je u jesen preporučljivo obaviti duboko oranje, a prije đubrenja obavezno provesti analizu zemljišta.
Da bi povrćarska proizvodnja bila što uspješnija, zemljište je neophodno u jesen duboko poorati, pa nađubriti stajnjakom ili mineralnim đubrivima. Kako objašnjava diplomirani inženjer ratarstva Slavica Kodžopeljić, brazda treba preko zime ostati otvorena, da bi zemlja bolje izmrzla i prikupila zimsku vlagu.
Ona napominje da bi po pravilu, u jesen, svaki povrćar trebao obaviti duboko oranje, a to se jedino ne preporučuje na nagibima gdje postoji opasnost od erozije. Prednost jesenjeg oranja je i ta što uzorana zemlja tokom jeseni i zime može sakupiti dovoljno vlage za ljetnji period, a mrazevi rastresaju grude zemlje uništavaju štetočine i korove u zemljištu.
Pravilna obrada zemljišta vrlo je važna, zato što ona treba održati i popraviti njegovu strukturu, fizičko-kemijske i mikrobiološke osobine. To je naročito značajno u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, gde se smenjuje više kultura tokom godine. Duboko zimsko oranje treba obaviti na dubinu od 35-40 cm. Oranični sloj treba prevrnuti i izložiti uticaju vlage, zraka i mraza. Tako se vlaga preko zime sakuplja u zemljištu, a u proljeće brzo suši, pa se blagovremeno mogu provesti pripreme za proizvodnju ranog povrća.
Njive i bašče duboko uzorane u jesen ne treba orati i u proljeće, jer se oranjem gubi mnogo zemljišne vlage, pošto se na površinu iznose donji vlažni slojevi, a vlaga brzo isparava. Ipak, ako je zemljište jako zakorovljeno, a duboko jesenje oranje se u međuvremenu sabilo, zemlja se mora ponovo poorati. Uzoranu površinu do 15 cm treba još istog dana prodrljati, da bi se gubljenje vlage svelo na minimum. Međutim, ako se zimsko oranje ne odradi, u proljeće se preporučuje primjeniti plića obrada na 10-15 cm, a zatim se zemlja odmah kultivira i priprema površinski sloj od 5cm za sjetvu. Tako se sprječava gubitak vlage, a sjetveni sloj pri tome mora biti rastresit, mrvičaste strukture, zbog bržeg i ujednačenog nicanja i dobrog sklopa biljaka.
Na rastresitom i suhom zemljištu je prije proljetne sadnje i sjetve potrebno obaviti valjanje, zato što ono omogućuje kretanje vlage iz dubljih slojeva ka površini. Đubrenje zemljišta zavisi od njegove plodnosti i zahtijeva vrste povrća koje se gaji. Svjež i poluzreo stajnjak se unosi u jesen pred osnovnu obradu, dok se zreo stajnjak razbacuje pred sadnju biljaka. Da bi se ostvarili visoki prinosi, napominje Slavica Kodžopeljić, prije početka proizvodnje, mora se provesti i agrokemijska analizu zemljišta, jer se na osnovu rezultata analize daju preporuke o vrsti i količini đubriva koju treba unijeti prilikom obrade zemljišta.
Prije primjene mineralnih đubriva vrlo je bitno utvrditi nivo dušika u zemljištu da bi se na osnovu toga mogla odrediti i količina tog elementa koja će biti dodana osnovnim đubrenjem i prihranjivanjem. Na taj način se omogućuje pravilna i racionalna primjena đubriva i uzgaja zdravstveno sigurno povrće. Pretjeranim đubrenjem zemljišta dušikom dobijamo prebujne biljke, veće lisne površine, ali se kod njih formira manje plodova, usporava se njihovo sazrijevanje i smanjuje kvalitet. Sami plodovi imaju lošiji okus i teže se čuvaju. Zbog višegodišnje intenzivne primjene đubriva nastaje zaslanjivanje ili zakiseljavanje zemljišta, a to je sve češća pojava i razlog za redovniju agrohemijsku analizu.
Foto: Norman Slater/Flickr
Izvori
Autor
