Sjetva rasada je zahtjevan posao. Osvjetljenost, prihrana, optimalna temperatura, samo su neki od faktora koji djeluju na uspješnost uzgoja presadnica povrća, ali i drugog bilja.
Decembar je mjesec kada se mnogi povrtari i baštovani pripremaju za sjetvu rasada ili već započinju sa sijanjem ranih presadnica. Profesionalni proizvođači koji imaju plastenike sa grijanjem, mogu krenuti i ranije sa ovom proizvodnjom.
Ukoliko ste baštovan amater ili imate plastenik bez grijanja, bolje je sačekati sa sjetvom. Bez obzira kada će se posijati i koliko se to prefesionalno radi, problemi u njegovom uzgoju su isti.
Termin sjetve od izuzetne je važnosti. Nema nikakvog smisla sijati papriku ili paradajz krajem decembra ili u januaru ukoliko će se sadnja obaviti u aprilu ili u maju. Svaka biljka ima svoj ritam u rastu i razvoju i to treba poštovati. Suviše rana sjetva povlači mnogobrojne probleme.
Najčešće se izdužuje zbog nedostatka osvjetljenja, a na mladim biljčicama pojavljuju se razna oboljenja. Kada se i uspije odnjegovati, dobiće se star rasad koji nema rodni potencijal, kao onaj posijan u skladu sa biološkim ritmom vrste i sorte. Stariji se bolje ukorjenjuje, ali zato slabo napreduje.
Period zime i ranog proljeća karakteriše manjak osvjetljenosti. Najčešće od nedostatka svjetlosti pate biljke koje su suviše rano posađene. One na to reaguju i izdužuju se. Razmak između internodija postaje veći, a stablo izuzetno tanko.
Cijela biljka postaje svjetlija i podložnija pojavi oboljenja i napadu štetočina. Ovakav rasad teško se prilagođava promjenama, a ako se naglo iznese napolje, strada od Sunca.
Svaka biljna vrsta i sorta ima svoje zahtjeve u pogledu gustine sjetve. Tom prilikom treba imati na umu koliko će presadnica da naraste i koliki prostor će da zauzme. Biljke se međusobno bore za svjetlost, vodu i hraniva. Posebno će biti opasno kada u pregustom usjevu dođe do pojave takozvanog "topljenja rasada". Ovo oboljenje za kratko vrijeme može uništiti sve presadnice.
Vlažnost supstrata i vazduha od izuzetne je važnosti u uzgoju. Suviše vlažan supstrat može biti uzrok pojave truljenja. Mlade biljčice razviće slab korijen koji nije u mogućnosti da se brzo ukorijeni prilikom sadnje na stalno mjesto. On kao takav ne može da se privikne na rast, u potrazi za vodom i hranivima.
Većina biljaka koje uzgajamo na ovakav način su toploljubive. Zbog toga moramo da im osiguramo optimalne temperaturne uslove. Idealna temperatura za klijanje i nicanje presadnica kreće se između 15 i 18°C. Pri tome treba znati da ona tokom noći treba biti za nekoliko stepeni manja od dnevne. Ako je suviše visoka, rezultiraće izduživanjem biljaka.
Paprika i patlidžan su najzahtjevniji u pogledu temperature za rast i razvoj. Optimalna dnevna kreće se između 22 i 25°C dok je noćna malo ispod 20°C.
Paradajz je manje zahtjevan od paprike i patlidžana. Idealna temperatura za njega kreće se od 18 do 23°C, u zavisnosti od drugih faktora koji utiču na njegov razvoj. Noćna treba da ima vrijednost između 10 i 16°C.
Krastavac, tikvice i druge tikvenjače imaju manje zahtjeve, ali ni tokom noći ne treba da pada ispod 10°C. Niže će izazvati stres i negativno djelovati na razvoj rasada.
Mnogi baštovani griješe kada je u pitanju prihrana mladih biljaka i forsiraju azotna đubriva koja će izazvati njihovo izduživanje. Dobiće se visoke, ali slabe presadnice. U početnoj fazi razvoja, potreban im je supstrat bogat fosforom i kalijumom koji će obezbjediti razvoj jakog korijena.
Ukoliko primjetite pojavu izduživanja, djelujte odmah. Podesiti temperaturu vazduha u prostoriji gdje se drže posude sa rasadom. Ako to nije moguće, tokom noći prebacite biljke u hodnik, lođu ili drugu prostoriju koja nema grijanje.
Nedostatak osvjetljenja može se nadoknaditi onim dodatnim, pomoću fluroscentne ili led lampe. Ukoliko nemate ništa od toga, može se uz pomoć aluminijumske folije i kartona napraviti reflektujuća površina. Potrebno je komad kartona visine 40cm presvući aluminiskom folijom i postaviti u nivou sadnica, okrenutu prema prozoru. Na ovaj način povećaće se intenzitet osvjetljenja.
Ukoliko je supstrat prevlažan, prestanite sa zalijevanjem. Kupite onaj kvalitetan za rasad koji će vas poštediti brojnih problema. Loš supstrat brzo gubi vodu. Njegov gornji dio može biti suv, a donji prevlažan i dovesti do truljenja korijena. Situacija može biti i obrnuta, a što opet zavisi od njega. Dobar treba da obezbjedi pravilan raspored vode duž cijele posude.
Tagovi
Autorica
Evo 5 načina kako osnažiti biljke nakon zahlađenja, vjetra, grada
S 19 godina podigla prvi plastenik, danas sa svekrvom na 600 kvadrata proizvodi povrće
Nekoliko pravila i savjeta za uspješnu sadnju i proizvodnju povrća
Uzgoj luka vlasca - u bašti je poznat i kao "čuvar" drugih kultura
