AgroKlub.ba

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Povrćarstvo » Kada započeti sjetvu rasada?

Kada započeti sjetvu rasada?

Proizvodnja rasada

Kada započeti sjetvu rasada?

Datum: 04.01.2018. 09:00

Kategorija:

Povrćarstvo

Proizvodnja rasada je veoma zahtjevna, a od nje zavisi kvalitet rasada i budući urod.

Za rasad bilo koje biljne vrste koju želimo uzgajati od iznimne je važnosti naša odluka kada ćemo krenuti sa sjetvom kako bi dobili dobro razvijen i dobro ukorijenjen rasad. Samo optimalno posađen rasad koji se dobro razvio i ima dobro razvijen korijen će brzo nastavitit sa rastom nakon sadnje na stalno mjesto.

Nije dobro ni suviše rano započeti sjetvu, ali ni suviše kasno.

Suviše rano i suviše kasno

Kod suviše rane sjetve rasada veći je utošak energenata za zagrijavanje, duži je period potrebno zagrijavanje, a kao rezultat ćemo dobit star i prerastao rasad.

Star rasad doživljava veći stres prilikom presađivanja, dio listova će se osušiti nakon sadnje na stalno mjesto, korijen se sporije ukorjenjuje, smanjuje se urod zbog toga što biljka troši snagu i vitalnu energiju da se ukorijeni i dolazi do otpadanja cvjetnih pupoljaka ili potpuno izostaje cvjetanje prve etaže pupoljaka.

Ni suviše kasna sjetva nije dobra. Biljke neće imati dovoljno vremena da se razviju. Ovakav rasad se prilikom sadnje na stalno mjesto brzo ukorjenjuje, ali sporo nastavlja dalji rast i razvoj. Rasad zaostaje u porastu u odnosu na kvalitetan rasad i traži mnogo više njege.

Različite biljke - različit vremenski period sijanja

Vrijeme sjetve zavisi od karakteristika i potrebe određene vrste, od namjene rasada za dalju proizvodnju i od dužine vremenskog intervala potrebnog za proizvodnju rasada određene biljne vrste. Sjeme različitih biljnih vrsta treba različit vremenski period kako bi klijalo i niklo. Takođe, različit je i vremenski period potreban za razvoj mladih biljaka nakon nicanja.


Paradajz je kulutra koja se sije među najranijima (Foto: Pixabay/JennyJohansson)

Namjena rasada u velikoj mjeri utiče na vrijeme sjetve. Najranije se sije rasad namjenjen proizvodnji povrća (paprika, paradajz, krastavac) u grijanom plasteniku, zatim rasad namjenjen proizvodnji u negrijanom plasteniku, a najkasnije se sije rasad namijenjen za proizvodnju na otvorenom.

Od kraja januara do početka aprila

Za većinu biljnih vrsta rasadničarska proizvodnja može biti: rana, srednje rana i kasna.

Uopšteno pravilo je da se rana sjetva rasada za različite biljne vrste obavlja krajem januara i početkom februara za sjetvu u grijanim plastenicima. Srednje rana sjetva se obavlja krajem februara i početkom marta za sjetvu u negrijanim plastenicima, dok se kasna sjetva obavlja krajem marta ili početkom aprila za sjetvu na otvorenom (u maju).

Dužina rasadničkog perioda zavisi od biljne vrste i sortnih karakteristika, ali i od uslova rasadničke proizvodnje. Na vrstu i sortu ne možemo uticati, ali možemo na uslove rasadničke proizvodnje. Dužina rasadničarskog perioda obuhvata klijanje, nicanje, rast i razvoj mlade biljke spremne za sadnju.

Dužina rasadničarske proizvodnje


Važni su optimalni uslovi (Foto: Pixabay/AKuptsova)

Za paradajz, papriku, plavi patlidžan dužina rasadničke proizvodnje se kreće od 40 do 70, za kupusnjače od 30 do 50 dana, dok za krastavac, dinju, lubenicu i tikve treba od 20 do 25 dana.

Pripremom sjemena do dobrih presadnica

Klijanje za različite vrste povrća pri optimalnim uslovima traje od 2 do 10 dana. Što je temperatura niža od optimalne to je ovaj period duži, a sjeme je podložnije trulenju i propadanju. Period klijanja se može skratiti ako izvršite namakanje sjemena. Istovremeno sa namakanjem možete izvršiti i dezinfekciju sjemena kada sjeme potapamo u raznim čajevima (žalfija, kamilica).

Tokom perioda klijanja, nicanja i rasta rasada od iznimne važnosti je obezbjediti optimalne uslove u kojima se ove faze odvijaju. Posebnu pažnju posvetiti kvalitetu supstrata, temperaturi, svjetlosti i vlazi.

Dezinfekcija sjemena kalijum permanganatom

Temperatura je jedan od osnovnih faktora rasadničarske proizvodnje. Vrijednosti temperature se prilagođavaju zahtjevima biljne vrste i razvojne faze, ali na vrijednost temperature utiču i drugi faktori (insolacija, vlažnost). Za većinu toploljubivih kultura optimalna temperatura za klijanje i nicanje se kreće od 25 od 28°C. Nakon nicanja od izuzetne važnosti je da se temperatura snizi za nekoliko stepeni, maksimalno 20°C. Ove vrijednosti spriječiće izduživanje rasada i omogućiće mladim biljkama da razviju jači korijen.


U ranoj proizvodnji rasada treba obezbjediti dodatno osvjetljenje (Foto: Pixabay/HarrietP)

Nakon tog kratkog perioda sa nešto nižim temperaturama slijedi period rasta za koji se temperatura poveća za nekoliko stepeni. Takođe, temperatura tokom dana je nekoliko stepeni veća od noćne temperature.

Nedostatak svjetlosti oslabljuje biljke

Svjetlost je od izuzetne važnosti u proizvodnji ranog rasada. Ukoliko mlade biljke rastu u uslovima umanjene svjetlosti dolazi do njihovog izduživanja, usporenog rasta, biljke su tanke i nježne. Sve to utiče na kvalitet dobijenog rasada i njegovo zdravstveno stanje. Do nedostatka svjetlosti može doći zbog stvarnog nedostatka svjetlosti koji vlada tokom zimskih dana, ali i zbog preguste sjetve kada se biljčice međusobno zasjenjuju i guše.

U ranoj proizvodnji rasada treba obezbjediti dodatno osvjetljenje pomoću različitih sijalica, a biljke ne smiju biti pregusto posijane ukoliko radimo rasad golih žila (čupani rasad) za svoje potrebe.

Foto: Ranka Vojnović

Broj pregleda članka: 7934; Uspješnost članka: 595.7

Tagovi: Sjetva, Paprika, Presadnice, Rasad, Proizvodnja rasada

Ključne riječi članka: kada, zapoceti, sjetvu, rasada, rasad, rasada, biljke, vrste, period, suviše, temperatura, proizvodnje, sjetvu, biljne, svjetlosti, dobro, proizvodnji, dužina, sjemena, perioda, sjetva, važnosti, sjetve, nekoliko, početkom, stepeni, temperature, rasadničke, obavlja, tokom, rasta, vremenski, mjesto, kasna, stalno, sadnje, korijen, razvoj, različite, nicanja, paradajz, sjeme, proizvodnju, različit, pixabay, biljne vrste, rasadničke proizvodnje, nekoliko stepeni, obavlja krajem, foto pixabay, stalno mjesto, vremenski period, ranoj proizvodnji rasada, rasad namjenjen proizvodnji, različit vremenski period


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.