Ne ostavljajte plastenik prazan: Idealan je period za sjetvu špinata

Špinat je jedna od kultura koja ne zahtijeva mnogo njege, a upravo zbog kratke vegetacije i relativno skromnih zahtjeva može biti odličan izbor za popunjavanje plastenika nakon završetka proizvodnje paradajza ili paprike.

Pravovremenom sjetvom proizvođači mogu osigurati berbu u periodu kada je potražnja dobra, a cijena ovog povrća često povoljnija.

Nakon paprike i paradajza - priprema zemljišta može biti jednostavna

Ako se špinat sije na površini na kojoj je prethodno uzgajana paprika ili paradajz, nema potrebe za komplikovanom pripremom zemljišta. Nakon što se uklone biljni ostaci i očisti plastenik, zemljište je potrebno poorati ili prekopati, a zatim dobro usitniti frezanjem. Nakon pripreme površine može se odmah pristupiti sjetvi.

Posebno je važno da površina bude ravna i da je zemljište dobro usitnjeno, jer špinat ima sitno sjeme i za brzo i ujednačeno nicanje zahtijeva dobar kontakt s vlagom.

Nije potrebno pretjerivati ni sa đubrenjem. Ako je prethodni usjev bio dobro ishranjen, u zemljištu obično već postoji dovoljno hraniva za početni razvoj špinata. Eventualnu prihranu treba prilagoditi stvarnom stanju zemljišta, a ne raditi je napamet.

Nakon sjetve - voda je najvažnija

Nakon sjetve potrebno je zemljište dobro natopiti vodom. Cilj je da vlaga prodre dovoljno duboko i da sjeme ima konstantne uslove za klijanje. Poslije zalijevanja plastenik se može zatvoriti kako bi se zadržala toplota i vlaga, što će pomoći da sjeme što prije počne klijati.

Međutim, zatvoren plastenik ne smije ostati takav nakon nicanja. Čim se špinat pojavi na površini, potrebno je početi sa redovnim provjetravanjem. Svaki dan treba otvoriti plastenik i omogućiti izmjenu zraka. Ovo je posebno važno zato što se u toplom i vlažnom prostoru vrlo brzo stvaraju uslovi pogodni za razvoj gljivičnih bolesti.

Vrijeme je za sadnju salate u plasteniku: Obratite pažnju na korijen, vlagu i puževe

Jedna od grešaka koju proizvođači često prave jeste prekomjerno zalijevanje. Špinatu je potrebna ravnomjerna vlažnost zemljišta, posebno u fazi klijanja i početnog razvoja, ali zemljište ne treba konstantno biti natopljeno vodom. Nakon što biljke niknu, bolje je održavati umjerenu i stabilnu vlagu nego često i obilno zalijevati. Ako postoji mogućnost, navodnjavanje kap po kap je odlična opcija jer omogućava preciznije dodavanje vode bez nepotrebnog kvašenja lisne mase.

Kada sijati špinat?

Špinat je kultura kojoj odgovaraju niže temperature i zbog toga je period nakon prestanka velikih ljetnih vrućina posebno pogodan za njegovu proizvodnju. Prekasna sjetva može pomjeriti berbu u hladniji dio godine, dok prerana, u još uvijek topao plastenik može dovesti do slabijeg i neujednačenog nicanja.

Kod jesenje proizvodnje cilj je dobiti snažnu biljku prije dolaska ozbiljnijih hladnoća, a zatim nastaviti proizvodnju tokom hladnijeg perioda.

Špinat ima nekoliko prednosti:

• brzo niče i relativno brzo dolazi za berbu,
• ne zahtijeva mnogo zaštite ako se pravilno održavaju uslovi u plasteniku,
• nema velike potrebe za prihranom,
• može se proizvoditi nakon paradajza, paprike, krastavca i drugih kultura,
• dobro iskorištava plastenik u periodu između dvije glavne proizvodnje,
• može se sukcesivno sijati i tako produžiti period berbe,
• tražen je na tržištu tokom hladnijeg dijela godine.

Posebno je interesantna mogućnost sukcesivne sjetve. Umjesto da se cijeli plastenik zasije odjednom, dio površine može se zasijati u nekoliko termina. Na taj način berba ne dolazi odjednom, nego se može rasporediti kroz duži period.

Obratiti pažnju na sortu

Za jesenju i zimsku proizvodnju treba birati sorte odnosno hibride špinata namijenjene proizvodnji u periodu kraćeg dana i nižih temperatura. Prednost treba dati sortama koje imaju dobru otpornost na bolesti, formiraju krupnu i kvalitetnu lisnu masu i dobro podnose hladnije uslove.

Kod izbora sjemena uvijek treba provjeriti preporuku proizvođača za termin sjetve, jer nisu sve sorte jednako pogodne za plasteničku proizvodnju u jesenjem periodu.

Iako se smatra relativno jednostavnom kulturom, to ne znači da ga možemo posijati i potpuno zaboraviti. Previše azota može dovesti do stvaranja bujne lisne mase, ali i do problema sa kvalitetom biljke, dok previše vlage i slaba ventilacija povećavaju rizik od bolesti. Zato špinat ne traži puno ulaganja u zaštitu i prihranu, ali traži ono što je kod plasteničke proizvodnje uvijek najvažnije - pravovremenu reakciju proizvođača.

Pravo vrijeme za sjetvu je sada

Nakon perioda visokih temperatura, sada je pravi trenutak da se plastenici koji su završili sa proizvodnjom paradajza i paprike pripreme za novu kulturu. Uz relativno jednostavnu pripremu zemljišta, dobru vlagu nakon sjetve i svakodnevno provjetravanje nakon nicanja, špinat može biti odlična kultura za brzu i kvalitetnu jesenju i zimsku proizvodnju.

Kako smanjiti period proizvodnje špinata zimi?

A kada se pravilno isplanira termin sjetve, proizvodnja se može usmjeriti upravo na period kada na tržištu nema velike ponude i kada kvalitetan, svjež domaći špinat može postići znatno bolju cijenu.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor