Vrijeme je za sadnju salate u plasteniku: Obratite pažnju na korijen, vlagu i puževe

Nakon visokih ljetnih temperatura dolazi period koji je veoma pogodan za sadnju salate u plastenicima. Paradajz i paprika završavaju proizvodni ciklus, a njihovo mjesto može zauzeti nova kultura koja brzo dolazi za berbu i omogućava proizvođaču da plastenik iskoristi i tokom jeseni i zime.

Za razliku od špinata, koji se može direktno sijati, salata se u ovoj proizvodnji najčešće sadi kao presadnica, pa je nekoliko stvari potrebno uraditi pravilno već od samog početka.

Prvo dobro pripremiti zemljište

Nakon uklanjanja prethodnog usjeva potrebno je očistiti plastenik i ukloniti biljne ostatke. Zemljište se zatim obrađuje oranjem, odnosno dubokim frezanjem, a nakon toga se površina fino usitni i poravna.

Jesenja plastenička proizvodnja: Kako dezinfikovati alat i zemljište, a kako sanirati foliju?

Ako je prethodni usjev bio dobro ishranjen, ne treba automatski dodavati velike količine đubriva. Najbolje je hranidbu prilagoditi analizi zemljišta i onome što je već uneseno tokom prethodne proizvodnje.

Nakon pripreme zemljišta formiraju se gredice i postavlja sistem za navodnjavanje "kap po kap".

Kod proizvodnje salate veoma je praktično koristiti malč foliju. Ispod nje se postavlja traka "kap po kap", tako da voda dolazi direktno u zonu korijena. Na ovaj način se čuva vlaga, smanjuje rast korova, a listovi salate ostaju suhi tokom navodnjavanja.

Folija ima još jednu važnu prednost – salata ne dolazi direktno u kontakt sa zemljištem, pa se nakon berbe dobija čišći i atraktivniji proizvod.

Korijen presadnice i dubina sadnje

Kod sadnje salate kvalitet presadnice je od ogromnog značaja. Presadnica treba biti zdrava, čvrsta i dobro razvijenog korijena, ali ne smije biti prestara i prerastao korijen ne treba dugo držati u kontejneru.

Prilikom sadnje treba paziti da se korijen ne savija, ne gnječi i ne lomi. Ako je korijenov sistem jako zbijen u čepu, prije sadnje ga treba pažljivo osloboditi koliko je potrebno da se korijen pravilno razvija u novom zemljištu.

Još jedna važna stvar je dubina sadnje. Salatu ne treba saditi preduboko. Srce biljke, odnosno mjesto iz kojeg izlaze novi listovi, mora ostati iznad površine zemlje. Ako se presadnica zatrpa preduboko, povećava se rizik od truljenja i biljka se teže razvija.

Odmah nakon sadnje dobro zaliti

Nakon sadnje potrebno je dobro zaliti cijelu površinu kako bi se zemljište priljubilo uz korijen presadnice i kako bi se biljka što prije ukorijenila. U prvim danima nakon sadnje najvažnije je održavati ravnomjernu vlagu u zoni korijena. Ne treba praviti grešku i svaki put davati velike količine vode. Bolje je pratiti stanje zemljišta i vremenske uslove i navodnjavanje prilagođavati potrebama biljke.

Kada se koristi "kap po kap", proizvođač ima mnogo bolju kontrolu nad količinom vode.

Ne zaboraviti na puževe

Jedan od problema koji se često zanemari kod jesenje proizvodnje salate u plasteniku jesu puževi. U vlažnim plastenicima mogu napraviti ogromnu štetu za veoma kratko vrijeme. Posebno napadaju mlade listove, prave rupe i grickaju lisnu masu.

Problem nije samo gubitak dijela biljke. Salata sa oštećenim i izgrickanim listovima gubi tržišnu vrijednost, a kod jačeg napada može biti praktično neupotrebljiva za prodaju. Zbog toga je zaštitu od puževa potrebno planirati odmah nakon sadnje, odnosno prije nego što naprave štetu.

Ako se u prethodnom periodu u plasteniku primjećivala njihova prisutnost, mamac protiv puževa može se primijeniti prema uputstvu za konkretan preparat, prije ili neposredno nakon sadnje. Važno je koristiti samo sredstvo koje je registrovano i dozvoljeno za primjenu u toj kulturi i poštovati propisanu dozu i karencu.

Posebnu pažnju treba obratiti na mjesta ispod folije, uz rubove gredica i na vlažna i zaklonjena mjesta gdje se puževi najčešće zadržavaju.

Razmak sadnje prilagoditi sorti

Za većinu tipova salate može se koristiti razmak od približno 25-30 cm između biljaka i 30-40 cm između redova, ali konačan sklop treba prilagoditi sorti i veličini glavice koju želimo postići. Pregusta sadnja može dovesti do slabijeg provjetravanja i povećati mogućnost pojave bolesti, dok prerijedak sklop nepotrebno smanjuje iskorištenost plastenika.

Kod proizvodnje za tržište cilj treba biti ujednačena glavica, lijep izgled i dobra čvrstoća, a ne samo što veći broj biljaka po kvadratnom metru.

Provjetravanje je obavezno

Jesenje temperature su niže, ali plastenik tokom sunčanog dana i dalje može postati veoma topao. Zato ga treba redovno provjetravati.

Visoka temperatura, velika vlažnost i slaba cirkulacija zraka predstavljaju idealne uslove za razvoj bolesti. Provjetravanjem se smanjuje vlaga u plasteniku i stvaraju bolji uslovi za razvoj biljke. Posebno treba izbjegavati dugotrajno zadržavanje vode i prekomjerno kvašenje listova.

Salata vam gubi kvalitet? Razlog je u sitnici koju zanemarujete

Salata brzo raste i zbog toga proizvođači često žele dodatno "pogurati" biljku azotom. Međutim, više đubriva ne znači automatski i bolju salatu. Prekomjerna azotna prihrana može dovesti do previše bujne i mekane lisne mase, dok pravilno izbalansirana ishrana daje čvrstu, kvalitetnu i tržišno atraktivnu glavicu.

Zbog toga je mnogo bolje pratiti razvoj biljke i potrebe usjeva nego đubrivo dodavati napamet.

Planirati sadnju prema terminu berbe

Kod salate je veoma važno pogoditi termin proizvodnje. Ako se cijeli plastenik zasadi odjednom, kompletna proizvodnja može dospjeti za berbu u vrlo kratkom periodu. Zbog toga je za veće proizvođače interesantna sadnja u nekoliko termina, čime se berba može rasporediti.Na taj način proizvodnja se lakše prilagođava tržištu i smanjuje se pritisak da se velika količina salate proda u nekoliko dana.

Salata možda ne traži velika ulaganja niti dug period proizvodnje, ali upravo kod nje male greške mogu napraviti veliku razliku u kvalitetu

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor