Jesenja plastenička proizvodnja: Kako dezinfikovati alat i zemljište, a kako sanirati foliju?

Proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru može uspješno da traje cijele godine, naročito kada se pravilno obavi priprema, niz agrotehničkih mjera kao i adekvatna smjena biljnih kultura. Od jesenjih povrtlarskih vrsta kod nas se u plastenicima najčešće gaje zelena salata, špinat, rotkvice i mladi luk. Međutim, prije same sjetve potrebno je odraditi nekoliko ključnih koraka kako bi proizvodnja bila plodonosna.

Od čega krenuti?

Uklanjanje biljnih ostataka i opreme koja se koristila u prethodnoj proizvodnji je jedan od najvažnijih postupaka, jer unutrašnjost plastenika mora biti čista. Biljne ostatke treba iščupati iz korijena i skloniti što dalje, jer mogu predstavljati izvor infekcije. Stare saksije, kontejnere, kočiće i kanape, također treba iznijeti kako bi se nesmetano odradila dezinfekcija folije i alata koji će se koristiti i u sljedećoj proizvodnji.

Dezinfekcija plastenika - kako i čime je obaviti?

Folija za plastenike se pere toplom vodom i deterdžentom. Međutim, ukoliko je iz nekog razloga oštećena, onda se to mora sanirati ili u krajnjem slučaju zamijeniti novom. Sanacija podrazumijeva upotrebu ljepljive UV trake specijalizovane za tu namjenu.

Dezinfekcija konstrukcije kao i unutrašnjost plastenika radi se uglavnom preparatima na bazi bakra kako bi se uništile patogene spore. U te svrhe se također može koristiti i sumpor, ali samo ako je vanjska temperatura iznad 12 stepeni. Nakon toga poželjno je zatvoriti plastenik na 24 sata, a potom ga prije setve ili sadnje dobro provjetriti. Pored konstrukcije obavezna je i detaljna dezinfekcija alata i pribora koja podrazumijeva mehaničko uklanjanje biljnih dijelova i zemlje.

Kako dezinfikovati zemljište?

Alat se onda potapa u alkohol, rastvor plavog kamena ili sode, ispere čistom vodom i na kraju ostavi da se suši. Zemljište u plasteniku se takođe može dezinfikovati hemijskim sredstvom na bazi dazometa ili pomoću vodene pare koja se ubrizgava u dublje slojeve korištenjem specijalnih uređaja.

Sljedeći korak obrada zemljišta na dubini od 15 do 20 centimetara koja podrazumijeva primjenu agrotehničke mjere freziranje kako bi struktura bila rastresita i pogodna za razvoj biljaka. Unošenjem kvalitetnog, dobro zgorjelog stajnjaka obogaćujemo zemljište neophodnom organskom materijom, dok primjenom mineralnog đubriva na osnovu analize zemljišta, biljkama obezbjeđujemo potrebnu količinu azota, fosfora i kalijuma. Nakon toga treba napraviti leje kako bi se adekvatno odvodio višak vode, a zemlja brže zagrijala.

Ne treba zaboraviti sistem za navodnjavanje kap po kap i očistiti naslage od kamenca koje su se u međuvremenu nakupile.

Spriječite kondenzaciju

Sjetva povrtarskih kultura u zaštićenom prostoru koje dobro podnose niske temperature obavlja se krajem avgusta, tokom septembra i oktobra. Ipak, jedan od najznačajnijih problema u proizvodnji ovakvog tipa je visoka relativna vlaga tokom jeseni i zime koja može da dovede do razvoja bolesti. Redovnim provjetravanjem i zalivanjem u jutarnjim satima sprječava se pojava kondenzacije. S obzirom na to da biljke tokom pomenutih mjeseci ne troše mnogo vode, treba voditi računa o količini kako ne bi došlo do truleži korijenovog sistema.

Postavljanjem plastenika u pravcu istok-zapad osigurava se dovoljno svjetlosti koje inače ima manje tokom jeseni, a naročito zime.

Pravilna priprema plastenika, korištenje deklarisanog sjemena i primjena agrotehničkih i drugih mjera omogućava visok i stabilan prinos povrtarskih vrsta.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor