Najčešće se u jesenjem i zimskom periodu sade salata, špinat, crveni i bijeli luk. Infekcije se javljaju u rasponu od 2 do 28 °C.
Više je mjera koje mogu da se primijene u zaštiti povrća koje se sije ili sadi u plastenicima tokom narednih mjeseci. Zbog sve toplijih zima korovi u plastenicima počinju ranije s nicanjem, a ako se ne postave folije, potrebno je vršiti okopavanje, odnosno, čišćenje zemljišta kako bi biljke mogle nesmetano da se razvijaju.
Osim okopavanja i folija, može da se vrši i malčiranje rednog i međurednog prostora sa slamom, sijenom i korom drveta, kaže Milana Kočić iz Resora za pružanje stručnih usluga u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
"U najznačajnije jednogodišnje korove spadaju štir, loboda, mračnjak, dvornik, crna pomoćnica, a u višegodišnje, muhar, divlji sirak, koštan, pirika. Ako se želi hemijsko uništavanje korova koriste se herbicidi kao što su: Zanat, aktivna materija pendimentalin - prije nicanja usjeva, Stomp Aqua - prije presađivanja, a.m. cikloksidim i Focus Ultra poslije nicanja usijeva", pojašnjava Kočić.
Najčešće se u jesenjem i zimskom periodu sade salata, špinat, crveni i bijeli luk. Najznačajnija bolest salate je plamenjača, Bremia lactucae, koja može ugroziti proizvodnju u svim fazama razvoja biljaka. Osim salate isti simptomi javljaju se i na špinatu.
Infekcije se javljaju u rasponu od 2 do 28 °C. Na listovima se uočavaju svijetlo-zelene do žute pjege, oivičene lisnim nervima.
"Pjege vremenom postaju tamnocrvene, s naličja u periodu vlažnog vremena, javlja se bijela prevlaka. Tkivo u zoni pjega nekrotira i suši se", precizira naša sagovornica, dodavši da se patogen održava u zaraženim biljkama i biljnim ostacima.
Osim plamenjače, značajne su i bolesti: bijela trulež, Sclerotinia sclerotiorum, siva plijesan, Botrytis cinerea, bakterioze i trulež biljaka. Trulež se najčešće javlja u vrijeme formiranja glavice, u zoni korijenovog vrata.
Kod zaraženih biljaka glavica se lako odvaja od korijena koji ostaje u zemlji. Vrat korijena postaje mekan, posmeđi i trune. Na donjem dijelu glavice, poslije se razviju prvo sivi, a onda crni duguljasti roščići, nepravilnog oblika. U početku su mekani, a poslije otvrdnu. Niske temperature i visoka vlažnost pogoduju razvoju patogena.
Kada je riječ o prouzrokovaču bakteriozne truleži, Xanthomonas sp. i Pseudomonas cichorii, treba istaći da je patogen naročito prisutan u objektima sa slabim provjetravanjem. Kočić ističe da se prvi simptomi ispoljavaju u vidu tamno-zelenih vlažnih pjega i to po ivici listova.
"Tokom vlažnog i prohladnog vremena dolazi do širenja zone, a lišće salate, dobija sluzav izgled. Takođe, isti simptomi ispoljavaju se i kod špinata", dodaje.
Simptomi truleži biljaka, Fusarium spp., ispoljavaju se u vidu vlažne truleži, a na površini gljiva, obrazuje se micelija koja može biti bijele, žute ili roze boje. Potom se širi u unutrašnjost plodova i smeđe je boje. Prodire kroz povrede i rane ili plodove koji su oslabljeni izlaganjem niskim temepraturama. Prezimljava u zemljištu, a infekcije se šire vjetrom i vodom. Uskladišteni plodovi mogu biti i zaraženi tokom vegetacije i tako uneseni u skladište.
Najteža bolest koja može da zahvati luk svakako je plamenjača luka, Peronospora destructor. Bolest uništava lisnu masu, i dovodi do smanjenja prinosa.
"Formiraju se sitne svijetlo-žute pjege, koje se vremenom povećavaju, a listovi se na mjestu pjege prelome i vise prema zemljištu", kaže Kočić i pojašnjava da se na tim mjestima za vrijeme visoke vlažnosti vazduha razvijaju sivo-ljubičaste prevlake. Zaraza sa nadzemnog dijela, kako dalje pojašnjava, prelazi na lukovice koje omekšavaju i trunu.
"Odbačene glavice iz skladišta značajan su izvor zaraze i ne smiju se ostavljati u blizini parcele gdje se planira saditi luk", navodi ovaj stručnjak.
Kada je riječ o mjerama zaštite navedenih biljaka najznačajnije su preventivne mjere kao što su:
Osim preventivnih za zaštitu povrća u plasteniku, tokom jeseni i zime mogu da se koriste i pesticidi, kao i sredstva dozvoljena u organskoj proizvodnji.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor