Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Fitosanitarne mjere
  • 17.04.2022. 12:00

Kako održavati "čistoću zemljišta" kod proizvodnje u zatvorenom prostoru?

Zbog razlika i ograničenosti djelovanja različitih mjera za dezinfekciju, najpogodnije je kombinirati različite metode dezinfekcije. Suština je dopunjavanje primijenjenih metoda u djelovanju

Foto: Depositphotos/Kingan77
  • 134
  • 23
  • 0

Poljoprivredni proizvođači se posljednjih godina sve više opredjeljuju za proizvodnju povrća kako na otvorenom, tako i u zatvorenom prostoru. Kako su površine za ovu proizvodnju ograničene, često se dešava da se jedna biljna vrsta na istom mjestu više puta uzastopno gaji. No, takva proizvodnja sa sobom nosi visok rizik od pojave biljnih bolesti, štetočina i korova, što može dovesti da se onemogući sigurno i ekonomično gajenje biljnih vrsta.

Posebna pažnja mora se posvetiti i preventivnim – agrotehničkim mjerama koje imaju za cilj smanjenje infektivnog potencijala prouzrokovača biljnih bolesti i smanjenje broja jedinki štetočina, navodi u svom tekstu Milica Veletić, viši stručni saradnik za povrtarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede RS.

Najznačajnije mjere

Uspješno gajenje povrtlarskih usjeva nezamislivo je bez primjene fitosanitarnih mjera i održavanja rigorozne higijene, posebno u zaštićenim prostorima. Sprovođenjem ovih mjera smanjuje se i korištenje hemijskih preprata, što je od vitalnog značaja jer se povrće koristi u ishrani u svježem stanju, i zato mora biti zdravstveno sigurno.

Obratiti pažnju na usitnjenost i vlažnost zemljišta (Depositphoto/Photoerick)

Preventivne agrotehničke mjere podrazumijevaju sljedeće: plodored, izbor otpornih hibrida i sorti za proizvodnju, sakupljanje i uklanjanje biljnih ostataka iz prethodne proizvodne godine, izbor parcele, adekvatna obrada zemljišta koja stvara optimalne uslove za razvoj korijenovog sistema, optimalno vrijeme sjetve i sadnje, odabir zdravog sadnog materijala (krtole, rasad), uništavanje korova kako na samim parcelama tako i oko plastenika, optimalno navodnjavanje biljaka, pravovremena i izbalansirana upotreba đubriva koja obezbjeđuje pravilan razvoj biljaka, pravilno provjetravanje u zaštićenom prostoru.

Najznačajnije fitosanitarne i mjere higijene, prije početka novog proizvodnog ciklusa su: dezinfekcija i sterilizacija zemljišta u zaštićenom prostoru, dezinfekcija alata i pribora koji se koriste, održavanje higijene radnika (pranje radnih odijela, pranje ruku), dezinfekcija obuće prije ulaska u objekat i zabrana pušenja u objektu.

Proizvodnja u stakleniku je sigurnija: Bolji prinos i kvalitet biljaka

Najčešći načini dezinfekcije zemljišta su: fizička, hemijska i termička dezinfekcija. Bez obzira da li se dezinfekcija radi na otvorenom polju ili u zaštićenom prostoru, neki od ovih načina moraju se periodično ili redovno sprovoditi. U zavisnosti od vrste i obima prisutnosti štetnih organizama u zemljištu, bira se mjera koja je primjenljiva i neophodna. Opšti preduslov za dezinfekciju je odgovarajuće fizičko stanje zemljišta. To se prije svega odnosi na dobru usitnjenost i vlažnost zemljišta.

Osnovni način održavanja "čistoće zemljišta", u širem smislu dezinfekcije, je fizičko uklanjanje biljaka ili njihovih dijelova čupanjem, i odnošenjem van objekta. To je rezultat dobrog zdravstvenog nadzora i ima karakter prevencije. Fizičkim mjerama ne mogu se eliminirati mikroorganizmi ili njihovi reproduktivni organi, ali se može spriječiti njihovo širenje.

Hemijska dezinfekcija zemljišta podrazumijeva uništavanje patogena hemijskim sredstvima (fumigantima) na direktan način. Fumigacija je najefikasnija dezinfekcija zemljišta. Njome se mogu suzbijati i korovi i nematode. Kako je riječ o jakim otrovima treba biti obazriv s njima.

Dezinfekcija u plasteniku

U plasteniku ako se radi fumigacija najbolje je u jesen i on mora biti prazan. Za dezinfekciju zemljišta može se upotrijebiti i 2% rastvora formalina (40% formaldehid). Potrebno je 5-10 litara rastvora za 1 m². Danas se primjenjuje i biološki način dezinfekcije, koji podrazumijeva sjetvu kadifice ili bijele slačice kao bioloških "čistača" zemljišta od nematoda i izazivača polijeganja rasada.

Termička sterilizacija je najpogodniji način uništavanja patogena, čija suština je izlaganje čestica zemljišta visokim temperaturama u kraćem ili dužem trajanju. Tretiranje vodenom parom je najefikasniji metod sterilizacije, koji se zasniva na djelovanju visoke temperature na žive organizme. Pri 90ºC uništavaju se paraziti, štetočine i inaktivira se sjeme korova.

Dezinfekcija zemljišta u zaštićenom prostoru vrši se posebnim poklopcima za parenje koji su povezani generatorom pare. Dovoljno je da u zemljište, kroz rupičaste cijevi koje se nalaze na unutrašnjoj strani poklopca, para prodire oko 10 minuta, da se u sloju zemljišta od 10-12 cm postigne temperatura od 80-90ºC.

Čišćenje manjih površina

Dezinfekcija manjih količina supstrata može se obaviti na jednostavan način u modifikovanom metalnom buretu. Na 25 cm od dna bureta postavi se rupičasta metalna ploča, ispod koje se naspe voda. Iznad nje postavi se supstrat za dezinfekciju, najpodesnije u jutanoj vreći. Ispod bureta se loži vatra, voda koja se zagrijeva isprava i para prolazi kroz supstrat. Kada para probije materijal računa se kao početak sterilizacije, koja traje još 15 minuta.

Najpogodnije je kombinirati različite metode dezinfekcije (Foto: Julijana Kuzmić)

Na ovaj način se dezinfikuje supstrat namijenjen za punjenje toplih leja ili saksija za proizvodnju rasada povrća. Površine za dezinfekciju vodenom parom moraju biti pripremljene: zemljište dobro usitnjeno, ravno, ne suviše vlažno ili suho. Nakon obavljene dezinfekcije, zemljište treba da "odleži" 10-15 dana, kako bi se u njemu stabilizirali mikrobiološki procesi i procesi kruženja materije, prije svega azota.

Zbog razlika i ograničenosti djelovanja različitih mjera za dezinfekciju, najpogodnije je kombinirati različite metode dezinfekcije. Suština je dopunjavanje primijenjenih metoda u djelovanju kako zbog ograničenosti njihovog dejstva na određenu populaciju patogena, tako i zbog štetnih posljedica prekomjernog doziranja na korisne organizme u zemljištu.

Kako očistiti, naoštriti i održavati vrtni alat?

Radi uništavanja prouzrokovača bolesti i štetočina potrebno je izvršiti dezinfekciju konstrukcije, folije, alata, pribora i ostale opreme. Sredstva koja se koriste za dezinfekciju su pesticidi specijalno namijenjeni za ovu namjenu ili alternativne metode: varikina, kreč, modra galica i dr. Dezinfekcija alata i pribora se obavlja pomoću 10% rastvora NaOH ili 2% rastvora formalina.

Dezinfekcija formalinom se obavlja tako što se alat, pribor i ostalo potapa u rastvor formalina u toku 10-30 minuta. Poslije vađenja iz rastvora, prekrivaju se plastičnom folijom u toku 24 sata, a zatim se nakon skidanja folije i provjetravanja mogu koristiti. Varikina se također može koristiti kao dezinfekciono sredstvo za alat, ambalažu, saksije i radne površine, a koristi se s vodom u odnosu 1:5.

Održavanje higijene radnika je mjera koja se često zanemaruje, iako njeno sprovođenje smanjuje pojavu bolesti povrća. Odijela treba prati jer se na njima često zadržavaju spore gljiva, kao i neki virusi. Pranje ruku i dezinfekcija je također značajna mjera, naročito u sprječavanju i širenju virusa mozaika duhana. Diranjem zaraženih biljaka ovaj virus ostaje na prstima i tako se prenosi na zdrave biljke paradajza i paprike. Ispred ulaza u objekte potrebno je postaviti barijere od sunđera natopljenog dezinfikacionim sredstvom. Prilikom ulaska u objekat mora se preći preko ove barijere radi dezinfekcije obuće.

Sprovođenje fitosanitarnih mjera, kao i mjera higijene, značajno doprinose redukovanoj primjeni pesticida i proizvodnji zdravstveno sigurnog povrća.


Tagovi

Proizvodnja povrća Uzgoj povrća Plastenik Dezinfekcija Fitosanitarne mjere Milica Veletić


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Komšija došao na večeru. Kaže da je vrućina. Probao lubenicu i nije nešto zadovoljan.