Proizvodnja u stakleniku je sigurnija: Bolji prinos i kvalitet biljaka

Plastenička proizvodnja bolja je od one na otvorenom polju, posebno u zimskim mjesecima, ali ako se odlučujete za zatvorenu opciju, još sigurnije rješenje je staklenik, prije svega jer se odvija u kontrolisanim uslovima.

"Uslovi razvoja, rasta i razvića biljaka su kontrolisani, prvenstveno kada je u pitanju temperatura u samom objektu. Zatim, navodnjavanje - kontrolišemo koju vrstu navodnjavanja primjenjujemo i koju količinu vode dajemo biljkama. Regulišemo i količinu đubriva", navodi profesorka u Poljoprivrednoj školi u Futogu Ljubica Pajić.

U staklenicima uzgajati povrtarske i cvjećarske kulture

Veoma je važno i provjetravati prostoriju i zimi i ljeti, jer se na taj način smanjuje prisustvo i najezda bolesti i štetočina, dodaje sagovornica Agrokluba. Time se smanjuje vlaga u objektu i automatski i mogućnost širenja ili zaražavanja biljaka bez obzira na to koji su mikroorganizmi u pitanju.

"Kada su niže temperature, nećemo provjetravati cijeli dan, moramo dozirati. Tada praktikujemo u najtoplijem dijelu dana. Kada su više temperature, onda provjetravamo u toku cijelog dana. Smanjuje se i kondenzacija koju vidimo u vidu kapljica odnosno vlage sa unutrašnje strane prozora."

Ukazuje da je neophodno voditi računa i o dezinfekciji samih staklenika, ali i ljudi koji rade u njima. Ukoliko cijeli dan provode u njemu, moraju biti u istom objektu. Ne smiju prelaziti iz jednog u drugi upravo da ne bi prenosili bolesti i štetočine, ukoliko ih ima. A u staklenicima, savjetuje, treba uzgajati prije svega povrtarske i cvjećarske kulture.

"Od proizvodnje rasada, za sadnju tih povrtarskih kultura do cvijeća. I dobro je što se može gajiti u toku cijele godine, od januara do decembra, u zimskom i ljetnom periodu. Međutim, važno je znati biologiju biljaka, odnosno šta koja zahtjeva i shodno tome ih prilagođavati", dodaje Pajićeva.

Bolji rezultati od kvaliteta do prinosa

Takođe, staklenici se mogu koristiti i za hidroponski uzgoj, ukazuje sagovornica Agrokluba.

"Mi u Poljoprivrednoj školi često napravimo hidroponiju, proizvodnju rasada na vodi. Možemo te objekte da iskoristimo da napravimo bazen u njima i da na toj vodi proizvodimo rasad koji kasnije možemo rasađivati na otvorenoj površini ili u plasteniku ili u samom stakleniku."

U stakleniku se, napominje, izbjegava rizik od nepredvidivih vremenskih uslova, od toga da li će kiša pasti ili ne i tako dalje. Samim tim, dodaje, i rezultati su bolji - od kvaliteta do prinosa.

"Sve što smo ove godine proizvodili na otvorenom nije dobro prošlo baš zbog vremenskih neprilika. Godina je bila izuzetno teška. Imali smo talase jakih vrućina gdje nismo mogli ni kupus da posijemo. Oni koji nisu imali sisteme za navodnjavanje, posebno su loše prošli. Za razliku od toga, u stakleniku nema takvih problema", napominje Pajićeva.

Malčiranje folijom ili slamom

Njega je takođe izuzetno bitna, od redovnih mjera kao što su okopavanje, zalivanje, prihrana do specifičnih mjera.

"To je, na primjer, paradajz kod kog radimo zakidanje zaperaka. Postoji i vezivanje nekih kultura uz oslonac. To su kod biljaka indeterminantne sorte. Biljke koje rastu uvis i koje nemaju čvrsto stablo. Ne mogu da se ostave i moramo da ih vežemo uz oslonac upravo zbog plodova da bi dobili dovoljnu količinu svjetlosti, hrane da bi na kraju taj proizvod bio zadovoljavajući."

Koju negu zahteva paradajz za dobre prinose?

Posebna mjera je, naglašava, malčiranje za što se koristi crna malč folija, ali je jednako dobar i prirodni malč koji može biti od slame.

"Time postižemo da je biljkama toplije. To je specifično za toploljubive biljke koje po prirodi zahtjevaju veliku količinu toplote. Postižemo i akumulaciju vlage, zadržava se određena količina. Sprečava se i razvoj korova koji su takođe jedan od uzročnika prenošenja bolesti i štetočina", napominje ova profesorka.

Prednost i nedostatak

Činjenicu da staklo propušta sto odsto svjetlosti, dok plastika propušta 70 odsto, sagovornica Agrokluba vidi i kao prednost i kao nedostatak.

"Biljke mogu dobiti ožegotine od tog direktnog zračenja, ako dobijaju 100 odsto svjetlosti. Zato je preporuka da stavimo mreže preko stakla, ali i da ih ofarbamo u bijelu boju da bismo koliko toliko spriječili da visoke temperature oštete biljku."

Sa druge strane, propuštanje svjetlosti omogućava grijanje koje je neophodno, podsjeća Pajićeva. Prednosti staklenika u odnosu na plastenik su, dodaje, i to što se u stakleniku mogu proizvoditi sve vrste biljaka.

"U plasteniku to ne možemo. U takvim objektima u toku zime proizvodimo one koje ne zahtijevaju toliko visoke temperature poput špinata, salata, lukova, rotkvica. Opet, ako su jako niske temperature, moramo voditi računa i o tim biljkama. Ali, ne možemo paradajz uzgajati u plasteniku zato što tu ne bi preživio. U stakleniku možemo", ističe Ljubica Pajić.