Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Folijarna prihrana
  • 09.05.2019. 09:00

Folijarna prihrana povrća - započnite na vrijeme

Značaj folijarne prihrane je u tome što hranivo brzo dospijeva do hloroplasta u listove, gdje se vrši proces fotosinteze. Stepen iskorišćavanja hraniva unijetog na ovaj način izuzetno je visok.

Foto: Depositphoto/rootstocks
  • 9.518
  • 85
  • 0

U vegetacionom periodu, usjeve je potrebno pravilno njegovati, odnosno, navodnjavati i prihranjivati odgovarajućim količinama đubriva. U svakoj fazi rasta i razvoja povrćarskih biljaka, postoji karakterističan zahtjev za odgovarajućim hranivima, iz tog razloga pravilan izbor vrste i količine đubriva presudan je za rast i prinos usjeva.

Kada folijarno prihranjivati 

Potreba za ovim načinom unošenja hranjivih materija, javlja se kada postoji nedostatak određenog hranjivog elementa u zemljištu ili kada korijen biljaka nije u stanju da apsorbuje potrebne količine hraniva koji su potrebni, zbog nepovoljnih uslova. Kada se dogodi nedostatak hraniva, biljke pokazuju vizualne simptome i određene poremećaje rasta, uključujući smanjen rast, smanjen vegetacioni period, obezbojenje listova, kao i smanjen rast korjena. 

Značaj folijarne (preko lista) prihrane je u tome što hranivo brzo dospijeva do hloroplasta u listove, gdje se vrši proces fotosinteze. Stepen iskorišćavanja hraniva unijetog na ovaj način izuzetno je visok.

Vizuelni simptomi često se mogu zamijeniti za napad štetočina ili abiotičke simptome, kao što su suša, loša drenaža ili slano zemljište. Međutim, poljoprivrednik mora imati veliko iskustvo kako bi bio u stanju da pravilno odredi daljnje korake. 

Koje su potrebe povrća za hranivima 

Svaka povrćarska vrsta tokom svog rasta i razvoja, u zavisnosti od fenofaze u kojoj se nalazi, ima određene potrebe za hranjivim makro (N, P, K, Ca, Mg) i mikro (Fe, B, Cu, Mn) elementima. Ove količine ne mogu da se obezbjede prilikom osnovnog đubrenja zemljišta pa se iz tog razloga moraju dodavati tokom vegetacionog perioda, fertigacijom i folijarnom ishranom.

Folijarna đubriva moraju da se usklade sa fazom razvoja u kojoj se biljka nalazi. Kod fertigacije se primjenjuju kristalna vodootopiva đubriva. Mogu se primjenjivati i folijarno, u kombinaciji sa mikro đubrivima. 

Folijarna prihrana pomaže brzo i kvalitetno otklanjanje nedostataka kalcijuma, magnezijuma i mikroelemenata, poput bora, željeza, cinka, bakra i drugih. Neki elementi (kalcijum, željezo, bor) slabo su pokretljivi ili gotovo fiksirani u zemljištu i veoma sporo se prenose kroz biljku, tako da često dolazi do pojava nedostataka tih elemenata, iako ih zemljište sadrži u dovoljnoj količini pa se otklanjanje nedostataka ovih elemenata vrši upravo ishranom preko lista. Folijarna prihrana preporučuje se i kada dođe do oštećenja koja su izazvana vremenskim uslovima, kao što su kiša, grad, vjetar ili oštećenja od bolesti i insekata kao i fiziološka oštećenja kao na primer sunčane pege, navodi savjetodavka Valentina Aleksić.

Folijarna prihrana utiče na povećanje prinosa i preporuča se pri intenzivnoj povrćarskoj proizvodnji

U pojedinim fazama, biljke u nadzemnim i podzemnim organima moraju imati specifičan odnos azota, fosfora, kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, sumpora, silicijuma, željeza, mangana, cinka, bakra, bora i molibdena. Ukoliko to nije slučaj, onda porast i razvoj teku usporeno. Prihrana biljaka može puno da pomogne u regulisanju ukorjenjavanja i početnog porasta, vegetativnog porasta, formiranju rodnog potencijala za narednu godinu i porasta plodova kod višegodišnjih zasada ili veličine vegetativne mase i nalivanja plodova ili produktivnih organa i održavanja osnovnih životnih funkcija.

Kombinacija sistema "kap po kap" i folijarne ishrane 

Do intenzivnog ispiranja hranjivih elemenata najčešće dolazi uslijed čestog zalivanja. Iz tog razloga, nepohodno je prihranjivati biljke, kroz zalivanje i folijarnu prihranu.  

Primjer optimalnih vrijednosti đubriva:

  • Kod paradajza: Kod fenofaze ukorjenjavanja, nakon rasađivanja, odnosno, prvih 15 dana, trebalo bi koristiti vodootopiva đubriva koja imaju odnos NPK hraniva 1:4:1 ili 10:40:10.
  • U fenofazi od početka cvjetanja do formiranja prvih plodova, trebalo bi koristiti đubriva koja imaju jednak odnos NPK hraniva (20:20:20), u ovoj fazi potreban je i element bor u ishrani biljaka.
  • U fazi intenzivnog rasta plodova i otvaranja pete cvjetne grane, trebalo bi upotrebljavati đubriva koja imaju skoro jednak odnos azota i kalijuma i upola manje fosfora (20:10:20). Takođe, u ovoj fazi biljke imaju potrebu za kalcijumom.
  • Od početka zrenja plodova do početka berbe, trebalo bi koristiti đubriva koja imaju odnos NPK 2:1:4 (20:10:40).
  • U fazi intenzivne berbe plodova treba upotrebljavati đubriva sa niskim sadržajem azota, a visokim sadržajem kalijuma (4:10:40), u ovoj fazi biljke imaju potrebu za kalcijumom takođe. 

Ljuske jaja - pomoć paradajzu, paprici i patlidžanu

Cilj je proizvodnja zdravstveno bezbjednog povrća

Postoji potreba da se objedini folijarna ishrana i sistemi hemijske i biološke zaštite od bolesti i štetočina u jedinstven sistem, u cilju proizvodnje zdravstveno bezbjednog povrća. Potrebno je precizno kontrolisati rezidue pesticida, nitrata, nitrita, teških metala patogenih mikroorganizama i drugih štetnih agensa. 

Prednost folijarne ishrane je i to što je ovu mjeru moguće izvoditi i više puta u toku vegetacije, tako da se može uticati na opšte stanje usjeva, povećanje prinosa i poboljšanje kvaliteta povrća kao i povećanje otpornosti na bolesti i štetočine.


Tagovi

Folijarna prihrana Mikrođubriva Kap po kap Mikroelementi Makroelemnti NPK đubriva Fertigacija


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.