Prednost folijarne prihrane je ta što je ovu mjeru moguće izvoditi nekoliko puta u toku vegetacije. Tako direktno možemo uticati na povećanje prinosa, unapređenja kvaliteta povrća i povećanje otpornosti na bolesti i štetočine.
Opće je poznato da na prinos i kvalitet povrća direktno utiču klimatski uslovi, sortiment i agrotehnika, ali je, kako tvrdi diplomirani inženjer poljoprivrede Zlatko Vampovac, jedan od najvažnijih uslova tip, kvalitet i plodnost zemljišta. Osim toga što predstavlja podlogu za biljke, zemljište je glavni izvor vode i hranljivih materija, neophodnih za rast i razvoj biljaka. Te hranljive materije biljke usvajaju preko korijena, ali takođe i preko nadzemnih organa, prije svega listova.
Sposobnost biljaka da usvajaju vodu i hranjiva preko lista u savremenoj proizvodnji povrća, na otvorenom i u zaštićenom prostoru, koristi se kao redovna agrotehnička mjera u ishrani biljaka. Prednost folijarne prihrane je ta što je ovu mjeru moguće izvoditi nekoliko puta u toku vegetacije. Tako direktno možemo uticati na povećanje prinosa, unapređenja kvaliteta povrća i povećanje otpornosti na bolesti i štetočine.
Pri intenzivnoj proizvodnji povrća, uprkos obilnom i pravilnom unošenju hranjiva u zemljište, nerijetko se pojavljuju nedostaci pojedinih elemenata, kao posljedica nemogućnosti korijena da usvaja dovoljne količine hranjiva, pa se kao rješenje tada nameće folijarna ishrana. Ona se koristi i u slučaju oštećenja ili bolesti korijena ili ukoliko postoje uslovi koji utiču na slabo usvajanje ili potpuni prestanak usvajanja hranjiva iz zemljišta (poremećen vodno-zračni režim, niska ili visoka temperatura zemljišta, nepovoljna pH vijednost, ispiranje hranjiva iz oraničnog sloja, fiksacija pojedinih hranljivih elemenata).
Vampovac naglašava da folijarna ishrana nije, niti treba biti, glavni ili jedini način ishrane biljaka. Nju treba promatrati kao dopunsku ishranu, to jest mjeru koja omogućuje brzo i efikasno djelovanje, radi korekcije ishrane biljaka. Takav način ishrane savjetuje se i u slučaju pojave oštećenja, koja su izazvana vremenskim nepogodama (kiša, grad, vjetar) ili oštećenja od bolesti i insekata, kao i fiziološka oštećenja. Može se izvesti i kombinirati sa drugim agrotehničkim mjerama, prije svih zajedno sa primjenom sredstava za zaštitu bilja. Obično se u prskalicu stavlja prvo zaštitno sredstvo, pa tek onda đubrivo. U tom slučaju, pri primjeni, đubrivo pomaže boljem usvajanju pesticida od strane biljaka i boljem efektu zaštite.
Tagovi
Autor
