Zatražena odgoda nove uredbe za eko proizvodnju, ipak će to biti 2022.?

Nakon višegodišnjih pregovora zastupnika Europskog parlamenta i ministara poljoprivrede država članica EU, 2018. godine odobrena su nova pravila za ekološku poljoprivredu. Tada je odlučeno da će se pojednostaviti postojeći sistem označavanja i stavljanja u promet eko proizvoda te stvoriti ravnopravni uslovi za proizvodnju i uvoz u EU.

Ekološka poljoprivreda - nova EU pravila! Što se mijenja od 01. januara 2021.?

Dakle, nova uredba bi trebala uskladiti standarde primjenjujući jedan sistem na sve poljoprivrednike u EU, ali i izvan nje te svim kupcima pružiti jednaku garanciju kvaliteta, odakle god hrana dolazila.

Potrebno je više vremena za stvaranje složenog sistema

Međutim, zastupnici u Odboru za poljoprivredu Europskog parlamenta (COMAGRI) smatraju da je potrebno više vremena da se osigura postavljanje ovog složenog i poboljšanog sistema, a državama članicama dovoljno vremena za uspješan prijelaz.

U pismu komesara za poljoprivredu Januszu Wojciechowskom, zastupnici su istakli da žurba s usvajanjem ovog zakona nije najprikladnije rješenje, tražeći odgodu ekoloških propisa koji su na snagu trebali stupiti 1. januara 2021., za godinu kasnije. Europska komisija (EK) poručila je da još uvijek procijenjuju situaciju.

Wojciechowski uputio pismo ministrima: Računajte na moju podršku

U pismu takođe kažu da, čak i uzimajući u obzir poteškoće koje je stvorio Covid-19, osiguravanje dodatne godine može ovu već snažnu politiku još više ojačati i dodatno pridonijeti zajedničkom cilju održive proizvodnje hrane.

 "Prema našem mišljenju, ključno je osigurati da se pravila koja će oblikovati budućnost ovog važnog sektora usvoje uz odgovarajuće savjetovanje svih učesnika i uz odgovarajući nadzor", predsjedavajući COMAGRI-a Norbert Lins napisao je u ime svojih kolega.

Odgoda kako bi se kontrola, certifikovanje i države članice što bolje pripremile

Direktor udruženja za ekološku proizvodnju IFOAM, Eduardo Cuoco rekao je za euractiv da, s obzirom na trenutnu situaciju, cjelokupni eko pokret traži od europskih kreatora politike da razmotre jednogodišnje odgađanje primjene nove EU organske regulative. Naglasio je da će to omogućiti proizvođačima i sistemu nadzora da se fokusiraju na uticaj pandemije koronavirusa te da i dalje pružaju kvalitetnu hranu građanima EU.

"S obzirom na složenu prirodu regulacije eko proizvodnje i dugotrajan proces izrade sekundarnog zakonodavstva u EU, primjena od 1. januara 2021. bila bi izazov čak i bez Covid-19. Dakle, pandemija ubrzava već postojeće pitanje", dodao je.

Uvozni med: U pakovanju od 1 kg samo 30 dag pravog meda?

IFOAM je naglasio da "ne postoji hitnost da se ispuni bilo koji pravni jaz" jer je trenutna uredba dobro uspostavljena. Dodali su i da žele odgoditi primjenu nove uredbe do 2022. kako bi se tijela za kontrolu i certifikovanje, kao i države članice, pripremile i sprovele potrebne promjene koje će od njih tražiti novi zahtjevi za tim postupcima.

Zbog Covid-19 veća prodaja eko proizvoda?

Iz IFOAM-a poručuju da, iako se uticaj koronavirusa na ekološki sektor uveliko razlikuje zavisno od država i drugih resora, maloprodaja bilježi veću potražnju ove vrste proizvoda u nekoliko zemalja, uključujući Italiju, Njemačku i Finsku.

"Potražnja za eko proizvodima koji nisu pokvarljivi povećava se, posebno za tjesteninom, rižom, žitaricama, konzerviranom hranom i grahom. To je bilo posebno vidljivo na početku krize", rekao je direktor IFOAM-a.

Iako ističu da je kriza pogodila određene dijelove sektora, posebno mlijeka i govedine, Cuoco kaže: "Sveukupni ekološki sistem otporniji je od kada je pogođen krizom koronavirusa jer se države manje oslanjaju na uvoz."

Cynthia Benites, viša savjetnica za ekološku politiku u udruženju poljoprivrednika COPA-COGECA, složila se, rekavši da je u nekoliko zemalja, poput Njemačke i Belgije, došlo do povećanja prodaje ovih proizvoda, posebno u trgovini na malo i to žitarica, krompira i mliječnih proizvoda.