Mogu li životinje zaražene virusom Covid-19 bolest prenositi na ljude?

Znamo da se najnoviji soj koronavirusa, Covid 19 primarno prenosi s čovjeka na čovjeka. Iako se još uvijek pouzdano ne zna, smatra se da se prenosi bliskim kontaktom sa zaraženom osobom, najčešće kapljičnim putem. Ovaj je soj nov i jedan od više sojeva koronavirusa koji inače kruže među životinjama, a neki od njih mogu prijeći i na ljude. 

Naime, velik broj životinja su njihovi nositelji pa tako koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potiče od deva dok SARS potiče od cibetke, divlje životinje srodne mačkama. Podsjetimo, već smo pisali kako je ovaj virus čest i kod stoke i peradi. 

Sojevi koronavirusa uobičajeni kod stoke?

Iako virus potiče od životinja, on se sada širi s osobe na osobu. No, ono što mnoge zanima je jesu li životinje odgovorne za koronavirus Covid-19 kod ljudi, mogu li se i one zaraziti, međusobno širiti virus te ga prenositi na čovjeka. 

Mogu li životinje zaraziti ljude?

Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) navodi kako trenutni dokazi govore da je ova bolest uzrokovana novim koronavirusom SARS-CoV-2, došla iz životinjskog izvora, a još uvijek traje istraga koja bi pokazala o kojoj vrsti životinje je riječ. Naučnih dokaza koji bi ga identifikovali, kao i objasnili izvorni put prenošenja sa životinje na ljude još uvijek - nema. 

Genski podaci otkrivaju da je Covid-19 bliski srodnik ostalih koronavirusa koji se inače nalaze u populaciji šišmiša potkovnjaka. Takođe, postoji mogućnost da je u prijenosu virusa na ljude uključen posredni domaćin. 

Ono što muči mnoge vlasnike životinja, bilo da se radi o stočarima ili vlasnicima kućnih ljubimaca je - mogu li ljudi prenijeti Covid-19 na životinje. 

Broj oboljelih osoba od koronavirusa raste velikom brzinom u svim dijelovima svijeta, a postoji mogućnost da se neke životinje zaraze nakon bliskog kontakta s oboljelim ljudima. Primjer za to, kao piše OIE u svom izvješću, su dva psa iz Hong Konga čiji su vlasnici oboljeli od Covid-19 i za koje je potvrđeno da su nositelji ovoga virusa. Jedan od pasa je uginuo dva dana nakon što je pušten iz karantin.

Studije kojima se želi otkriti osjetljivost različitih životinjskih vrsta na ovu bolest, kao i procjena dinamike infekcija, još uvijek su u toku. Dakle, trenutno ne postoje dokazi da životinje koje su se zarazile od ljudi mogu bolest prenositi dalje. Dokaza nema, a onda ni opravdanja za preduzimanje drastičnih mjera protiv domaćih životinja i kućnih ljubimaca. 

Preduzmite uobičajene mjere predostrožnosti

Pitate se, koje bi mjere predostrožnosti trebali poduzeti vlasnici ako njihove životinje ostvare bliski kontakt s oboljelim ljudima ili onima za koje se sumnja da imaju Covid-19.  

Kako piše ova priznata organizacija, obzirom da životinje i ljudi ponekad mogu dijeliti određene bolesti, poznate kao zoonotske bolesti, preporučuje se da osobe oboljele od Covid-19 ograniče kontakt s kućnim ljubimcima i drugim životinjama dok se ne sazna više informacija o ovom virusu. 

Preko 200 opisanih zoonoza prijeti zdravlju životinja, ali i ljudi

Dakle, tokom rukovanja i brige o životinjama redovno sprovodite osnovne higijenske mjere - pranje ruku prije i poslije obilaska ili baratanja životinjama, hranjenja i čišćenja. Izbjegavajte bliski kontakt poput ljubljenja, ne dopustite da vas životinja liže niti s njom dijelite hranu. 

Osobe koje su bolesne ili su pod ljekarskim nadzorom zbog koronavirusa, trebale bi izbjegavati bliski kontakt sa svojim kućnim ljubimcima ili drugim životinjama, o kojima trebaju brinuti drugi članovi porodice ili bliske osobe. Ako tu mogućnost nemaju, najvažnije je uz strogo pridržavanje dobrih higijenskih praksi te nositi masku za lice. 

Pored toga, naglašava se kako treba izbjegavati svaki kontakt sa životinjama kao što su psi i mačke lutalice, glodari, ptice, šišmiši. Treba preduzeti mjere opreza da se izbjegne i kontakt sa životinjskim izmetom i tekućinama koje se mogu pronaći na površinama mesnica i tržnica. 

Nakon dodirivanja životinja i životinjskih proizvoda redovno perite ruke sapunom i toplom vodom. Neopranim rukama ne dodirujte oči, nos ili usta. Prema općim dobrim praskama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), sa sirovim mesom, mlijekom i organima životinja treba postupati pažljivo kako bi se izbjegla kontaminacija nekuhanom hranom. Ističe se da je meso zdrave stoke koje se priprema i poslužuje u skladu s higijenskim pravilima sigurno za jesti. 

Ne smije doći do neprimjerenih mjera protiv životinja 

OIE ne preporučuje trgovinska ograničenja kada je riječ o životinjama i životinjskim proizvodima. 

Zatražena zabrana prijevoza živih životinja koji traje duže od 8 sati

Takođe, poručuju svim veterinarskim upravama da svako otkrivanje Covid-19 kod životinja, uključujući podatke o vrsti, dijagnostičke testove te relevantne informacije treba prijaviti toj organizaciji. 

Važno je da veterinarske stanice budu stalno informisane i u bliskoj vezi s javnozdravstvenim tijelima i osobama odgovornim za divlje životinje, kako bi se pravilno upravljalo mogućim rizikom prijenosa Covid-19 sa životinje na čovjeka. 

Stvaranje zaliha: Znate li koliko koja hrana ima rok trajanja?

Zaključuju kako je važno da čitava situacija vezana uz pandemiju ne dovede do neprimjerenih mjera protiv domaćih ili divljih životinja koje bi mogle ugroziti njihovu dobrobit ili negativno uticati na biološku raznolikost.