• Zoonoze
  • 17.12.2019. 12:00

Preko 200 opisanih zoonoza prijeti zdravlju životinja, ali i ljudi

Svi benefiti koje čovjek ima uzgojem i držanjem životinja u ekonomskom ili svakom drugom smislu konstantno su na ivici narušavanja biohigijenskih uslova uzgoja, što za poslijedicu može izazvati raznorazna oboljenja životinja ali i ljudi.

Foto: Depositphotos/ahavelaar
  • 287
  • 44
  • 0

Neprekidna veza životinjske i ljudske populacije seže još od prvobitnog lova iz kamenog doba, iskorištavanja životinja za rad i transport pa sve do danas savremenih uzgojnih centara i modernih farmi. Svi benefiti koje čovjek ima uzgojem i držanjem životinja u ekonomskom ili svakom drugom smislu konstantno su na ivici narušavanja biohigijenskih uslova uzgoja, što za posljedicu može izazvati raznorazna oboljenja životinja, ali i ljudi. Bolesti koje se prenose sa životinja na čovjeka i obrnuto nazivaju se zoonoze.

Uzročnici zoonoza se prvenstveno nalaze među životinjama, tako da najčešći izvori širenja zoonoza mogu biti domaće i divlje životinje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko 75% novih bolesti koje su pogodile ljude u zadnjih desetak godina uzrokovano je patogenim organizmima koji potiču od životinja ili od proizvoda životinjskog porijekla.

Profesionalna opasnost

Ujed, ogrebotina, kontakt sa slinom, izmetom i mokraćom životinja ili konzumacijom mesa, mlijeka ili jaja predstavljaju potencijalnu mogućnost zaraze čovjeka nekom od zoonoza, ako dođe u kontakt sa zaraženom životinjom. Uzročnici bolesti obično mogu ući u čovjekov organizam preko kože, probavnog sistema (preko usta) ili preko dišnog sistema, dok neke od zoonoza za prijenos uzročnika sa životinje na čovjeka trebaju posrednike, "nosače" bolesti, kao što su komarci, buhe, krpelji, mušice i sl.

Pored uobičajene populacije, veći stepen rizika je kod farmera, radnika u klaonicama, veterinarskih tehničara i veterinara. Stoga su 1975. godine Svjetska zdravstvena organizacija i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) klasificirale zoonoze i ozljede uzrokovane različitim vrstama životinja kao profesionalnu opasnost.

Najčešći izvor zaraze za gore pomenute skupine ljudi su bolesne životinje na farmi, subklinički inficirane životinje, ali i životinje sa patogenom mikroflorm. Izvori zaraze u okolišu, tzv. vanjski uzročnici, su najčešće kontaminirani zidovi, podovi, stolovi za pregled, vage, kavezi, stelja, oprema, hrana za životinje, tlo i voda.

Tipovi zoonoza

Svaka zaraza i pojava bolesti ima svog uzročnika. Zoonoze mogu biti infekcije ili infestacije zavisno od toga ko ih uzrokuje: virusi, bakterije, gljivice, protozoe ili paraziti. Stoga postoji i učestalija podjela na virusne, bakterijske, parazitarne i gljivične zoonoze.

  • Bruceloza je jedna od najčešćih bakterijskih zoonoza, a ljudi se zaraze preko zaraženih domaćih životinja (ovce, koze, goveda i svinje). Životinje mogu mjesecima, pa čak i godinama izlučivati uzročnike putem mlijeka i drugih sekreta, bez vidljivih znakova bolesti.
  • Antrax, poznatija zaraza i kao Crni prišt, izaziva kod životinja iznenadna uginuća, što je svakako simptom koji je dovoljan znak da se potraži hitna reakcija veterinara. Zaraza je vrlo opasna zoonoza, ljudi se mogu zaraziti preko domaćih životinja (ovce, koze, goveda). I  kod ljudi se ova zaraza vrlo teško liječi.
  • Salmoneloze, Kampilobakterioza i Listerioza su zoonoze kojim se čovjek može zaraziti uglavnom konzumiranjem hrane najčešće porijekolom od peradi i svinja, i nešto manje od ovaca i koza. Uzročnici su bakterije roda Salmonella, Cmpylobacter i Listeria koje su prisutne u crijevima životinja.
  • Leptospiroza je zoonoza čiji su osnovni "nositelji" miševi i štakori, a izlučuju je mokraćom. Najčešće oboljevaju domaće životinje (svinje, goveda, konji), ali i kućni ljubimci psi i mačke kao i divlje životinje. Karakteristika je da se čovjek zarazi najčešče preko kontaminiranog tla ili vode leptospirama.

Najčešće zarazne bolesti kod pasa

  • Q groznica je zonoza koja izaziva povećanje temperature, glavobolju, pa i učestalo  znojenje. Često nastaju promjene na plućima koje su slićne atipičnoj pneumoniji. Čovjek se najčešće zarazi udisanjem prašine i kontaminiranim izlučevinama ovaca, koza ili krava, a mogu biti inficirani i konji, mačke, psi i ptice/perad.
  • Psitakoza/Orintoza je poznata i kao papagajska groznica, a uzročnik je Chlamydia psitacii. Prenosi se dodirom sa zaraženim ptičjim izmetom ili prašinom koja se skuplja u ptičjem kavezu. Psitakoza je više naziv za zaraze od egzotičnih ptica, dok se kod ostalih ptica naziva ornitoza.
  • Bjesnilo je virusna zoonoza koja napada nervni sistem. Prenosnici su najčešće u prirodi i to divlji mesojedi (lisica, vuk i sl.), a kod od domaćih životinja, odnosno kućnih ljubimaca to su pas i mačka. Za prijenos bolesti sa životinje na čovjeka bitan je ujed bijesne životinje, jer je u slini najveća koncentracija virusa. Najopasnija je od svih zoonoza, jer je neliječena izuzetno smrtonosna.
  • Hemoragična groznica, zoonoza poznatija i kao Mišija groznica jer je prenose glodavci (poljski miš, voluharica i dr.) putem svojih sekreta, ali koja se ne prenosi između ljudi. Bolest se prenosi direktno, najčešce udisanjem zaraženog aerosola, a rjeđe preko zaražene vode i hrane.
  • Aviarna influenca, među širom populacijom poznata i kao Ptičija gripa. Od tri vrste virusa gripa A, B i C, virus influence A je zoonotska infekcija sa prirodnim prenositeljem gotovo u potpunosti kod ptica naročito divlje plovne peradi (patke, guske, labudovi i dr.).
  • Trihineloza je bolest uzrokovana parazitom Trihinella spiralis koji se nalazi najčešće u mišićima svinje, rijeđe kod ostalih životinja, divlje svinje, medvjeda, jazavaca, pa i konja. Čovjek se najčešće zarazi kada pojede nedovoljno skuhano, nedovoljno pečeno meso ili mesne proizvode od zaraženih životinja sušenih na dimu.

Bolje spriječiti nego liječiti

Zadatak i obaveza farmera, stočara i odgovornih lica na farmama, klaonicama, proizvodnim pogonima je da unaprijed definirane biosigurnosne mjere poštuju i redovno sprovode, kako se ne bi stvorili uvjeti koji izazivaju pojavu uzročnika, a kasnije i zaraze kod ljudi ili životinja.

Biosigurnosne mjere koje se provode u uzgoju domaćih životinja, a smanjuju rizik pojave su: cijepljenje malih preživara, izolacija i izlučivanje iz uzgoja te zabrana prometa i transporta inficiranih životinja, pasterizacija mlijeka ili termička obrada mesa porijeklom od životinja sa područja ugroženih životinja od neke od zoonoza, redovna dezinfekcija, deratizacija i dezinsekcija prostora.

Također posebnu pažnju treba posvetiti mjerama lične zaštite od infekcije koje može svako  primjenjivati i provoditi sa ciljem smanjenja mogućnosti dobijanja infekcija (lična higijena, pranje i dezinfekcija ruku poslije kontakta sa životinjama ili njihovim izlučevinama, korištenje radne odječe i obuće i dr.).

EFSA-I i ECDC javna zdravstvena tijela, objavila su zvanični godišnji izvještaj za EU, u kojem se navodi da je u 2018. godini prijavljeno 246.571 slučajeva zaraze nekom od zoonoza, dakle samo oni prijavljeni slučajevi, broj je vjerovatno i veći, ako se uzmu u obzir i ostale zemlje nečlanice EU, broj koji alarmira i budi savjest savjesnog i odgovornog pristupa sprovođenju biosigurnosnih mjera, radi sebe lično, ali i šire populacije.


Tagovi

Zoonoza Bolest Prenos bolesti Opasnost Bruceloza Salmoneloza Q groznica Bjesnilo Trihineloza Bolesti životinja


Autor

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Ponedjeljak, tržnica/pijaca Visoko. (16.03.2019.) svježe voće, povrće, sir, mlijeko, suho meso, doma... Pročitaj cijelu bilješku »