Leonardo DiCaprio ulaže u proizvodnju mesa iz laboratorija

Poznati glumac, oskarovac i dugogodišnji aktivist za zaštitu okoliša Leonardo DiCaprio uložio je novac u dvije kompanije koje proizvode meso u laboratoriju - Aleph Farms i Mosa Meat. Iznos njegovih financijskih ulaganja nije objavljen, a u spomenutim tvrtkama nije samo ulagač već se pridružio i savjetodavnim odborima te postao njihov konzultant.

Obje firme uzgajaju govedinu iz životinjskih stanica, a budući da DiCaprio već dugo vremena zagovara proizvodnju mesa bez ubijanja životinja, ovakav ishod nije začudio javnost. "Jedan od najboljih i najučinkovitijih načina da se borimo protiv klimatske krize jest da promijenimo sustav uzgoja hrane", izjavio je glumac u objavi za medije. Dodao je da ove dvije tvrtke nude nove načine proizvodnje kako bi zadovoljile globalne potrebe za govedinom. Istodobno, tvrdi on, rješavaju neke od najvećih problema trenutačnog industrijskog uzgoja te vrste hrane. "Presretan sam što im se mogu pridružiti kao savjetnik i ulagač", poručio je.

Direktor tvrtke Mosa Meat, Maarten Bosch oduševljen je što surađuje s ovim poznatim licem. "Njegovi napori da svijet učini boljim vrlo se dobro uklapaju u misiju naše tvrtke. Drago nam je što nam se pridružio. Zajedno ćemo nastojati opskrbiti sadašnje i buduće generacije održivim mesom", rekao je.

Naime, ova nizozemska tvrtka je 2013. predstavila prvi hamburger od mesa uzgojenog u laboratoriju koristeći stanice uzete iz krave dok je izraelski Aleph Farms prije tri godine predstavio prvi juneći steak iz laboratorijskog uzgoja.

Također, DiCaprio je već ulagao u brojne tvrtke koje plasiraju hranu u skladu s načelima održivosti, poput Beyond Meata. Tu je i Califia Farm s veganskim mlijekom, proizvođač grickalica od slanutka HIPPEAS te tvtka Perfect Day koja ne koristi namirnice životinjskog podrijetla.

Vjeruje se da je globalna potrošnja mesa jedan od uzroka klimatskih promjena i to zbog korištenja zemljišta te emisija plinova, uključujući metan. Stoga je prema nekim pobornicima rješenja za zaštitu okoliša umjetno proizvedeno. Naime, globalna potrošnja ove namirnice bi se do 2050. godine mogla povećati za 40 do 70 posto, a kako bi se zadovoljio dio potreba, neprestano se radi na razvoju umjetnog.