Kajsija i šljiva u opasnosti, a ratari neka sačekaju

Snijeg u drugoj polovini marta nije rijetkost, ali svaki put kada pada, kad mu vrijeme nije, predstavlja veliku opasnost. Za poljoprivrednike koji gaje voće, predstoje dani neizvjesnosti. Prema riječima Danka Petrovića, savjetodavca za voćarstvo i vinogradarstvo, od svih voćnih vrsta kajsija je trenutno u najvećoj opasnosti.

Šta se radi, a šta sadi u martu?

"Oštećenja na kajsiji se svakako očekuju jer je preko 80 odsto cvjetova otvoreno. Snijeg pada direktno na cvijetove. Ako pored njega, bude i jakog mraza, preko -4 stupnja, očekuju se velika oštećenja. Zadimnjavanje voćnjaka, kao jedna od mjera zaštite, sada nije riješenje koje će pomoći. Jedina nada je da, ako se formira led oko cvjetova, djelimično će poslužiti kao termoizolator i štitit će kajsiju do temperature od -1 do -2 C°", kaže Petrović i dodaje da je orošavanje voćnjaka, kako bi se stvorila vještačka ledena zaštita, nažalost, skupa mjera i skoro nedostupna vlasnicima usitnjenih posjeda.

"Ova ledena izolacija služi da kajsija prebrodi period do osam, devet sati ujutru, kada bi temperatura trebalo da ide u plus. Dakle, sada sve zavisi od toga da li će biti mraza i koliko će on biti jak."

Šljiva u opasnosti, ali ne i jabuka

Od drugog koštičavog voća, šljiva je, takođe, na spisku ugroženih od noćas, kada je snijeg počeo da pada. Ovaj stručnjak smatra da će ona biti u opasnosti, ako se mraz zadrži nekoliko dana jer je u fazi pred samo cvjetanje. Voćari koji imaju zasade jabuka, ne bi trebalo još da brinu, smatra Petrović.

"Jabuka još nije u opasnosti jer nije u fazi kada može da pretrpi štete", tvrdi savjetodavac.  

Pšenica mirna pod snijegom

Za razliku od voćara, ratari mogu odahnuti. Pšenici prija vlaga i snježni pokrivač, a korjenov sistem je već dovoljno razvijen, te i eventualni mraz neće štetiti biljkama. Ljiljana Vuksanović, savjetodavac za ratarstvo, smatra da poslije topljenja snijega treba obratiti pažnju na pojavu bolesti kod pšenice.

Bolesti pšenice: Palež klasa ima tri uzročnika

"Pšenici prija dodatna vlaga i ne očekuje se da će ona zbog martovskog snijega imati bilo kakva direktna oštećenja. Međutim, odmah poslije otapanja snijega trebalo bi redovno obilaziti njive i pratiti stanje ovog žita, kako bi se na vrijeme uočile bolesti i pravovremeno reagovalo", dodaje Vuksanović.

Sačekajte sa sjetvom

Prema procjeni naše sagovornice, ratari bi u ovakvim agrometeorološkim prilikama trebalo da sačekaju sa sjetvom suncokreta, kukuruza i soje dok se ne stvore povoljni uslovi.

Kada je pravo vrijeme za sijanje da rasad ne bude prestar?

"Poljoprivrednici u ovakvim meteorološkim uslovima moraju sačekati da se sjetveni sloj zemlje ugrije na osam do 10 stupnjeva. Nikako prije toga ne treba krenuti u sjetvu. Sjetvenim slojem smatra se šest centimetara zemlje u dubinu. Poslije snijega i mraza, treba sačekati od 10 do 15 dana, prije nego što se počne sa pripremom zemljišta za sjetvu i samom sjetvom", zaključuje savjetodavac.