Dan planete Zemlje obilježit ćemo u vrtu ili u fotelji?

Dan planete Zemlje prvi put je obilježen prije tačno 50 godina, a to bi značilo da već pola vijeka glasno i svjesno razmišljamo o uticaju čovjeka na okoliš, na, kako volimo reći, jedini dom koji imamo. 

Tema ovogodišnjeg obilježavanja su klimatske promjene. Ovaj je izraz postao već toliko izlizan da je pitanje koliko ga više doživljavamo. Živimo u vrlo turbulentnim vremenima gdje se na poplave, suše, potrese i druge prirodne nepogode nadovezao i koronavirus. Nakon kojeg, kako takođe volimo reći, ništa neće biti kao prije.

Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje, krivci za Covid-19?

A šta će se zaista događati poslije ove katastrofe za svijet kakav poznajemo - tek ćemo saznati. 

Covid-19 povećao količinu smeća? 

S jedne strane, Zemlja je barem mrvicu predahnula od aktivnosti koje smo joj priuštili ponašajući se poput četverogodišnjaka pod žestokim izljevom bijesa. Navodno su mora, okeani i zrak čišći. Manje kupujemo, manje zagađujemo. 

No s druge strane, čovjek je našao načina kako će ostaviti brdo smeća iza sebe. Ubrzo su se na društvenim mrežama pojavile fotografije rukavica i maski koje plutaju po površini mora. Još je gora činjenica da se na zapadu Europe nakon prvog naleta na trgovačke centre povećala količina kućnog otpada i to neotvorene hrane kojoj je prošao rok trajanja. Reciklažni centri su zatvoreni pa se građani otpada rješavaju na stari i najgori mogući način - odlaganjem na divlje deponije. Došlo je i do porasta korištenja plastike za jednokratnu upotrebu, a sve od straha od kontaminacije koronavirusom, iako je dokazano da se on ne prenosi hranom.

Treba li se zaista dezinfikovati hrana kupljena u trgovini?

Covid-19 je preuzeo svu pažnju klimatskim promjenama no važno je ne odvajati te dvije teme jer su usko vezane jedna s drugom. Ne samo zato jer se upravo uticaj čovjeka na prirodu smatra krivcem za širenje toga virusa. 

Ove godine nema putovanja

Mnoge zelene politike se već sprovode ili barem pokušavaju. Pritisak je velik, posebno kada je riječ o novim generacijama mladih ljudi, tinejdžera poput Grete Thunberg koja je prošle godine svojim aktivizmom mnoge izvela na ulice i podstakla ih na promišljanje. O svemu. Ne samo o tome hoćemo li reciklirati rolu WC papira ili ne, kako pesticidi utiču na zemlju, a krčenje šuma na manjak kisika nego i - koliki je naš ugljični otisak kada se odlučimo jesti avokado s drugog kraja svijeta umjesto jabuke s lokalne plantaže. 

Upravo će koronavirus umnogome uticati na ovogodišnje obilježavanje Dana planete Zemlje koji inače okuplja aktiviste oko onih lokalnih akcija čišćenja do velikih susreta ekologa s različitih strana svijeta. Ova ih je godina "natjerala" na korištenje digitalnih alata pomoću kojih će njihov otisak biti minimalan. 

Jedan od takvih je Earth Challenge 2020, aplikacija za mobilne telefone koja korisnicima omogućava snimanje fotografija i direktan prijenos o ključnim pitanjima zaštite okoliša u njihovoj lokalnoj sredini - od kvaliteta zraka do zagađenja plastikom.

50 godina Dana planete Zemlje - klimatske promjene u fokusu 2020. godine

Kreatori ove aplikacije smatraju kako će ona olakšati učestvovanje javnosti te doprinjeti u izvještavanju o, na primjer, populaciji insekata na određenom području ili o uzgoju poljoprivrednih usjeva širom svijeta. Zagovornici ove aplikacije komentarišu kako će se promatranju lokalnog kvaliteta zraka i sigurnosti hrane moći doprinjeti čak iz fotelje, budući da im je kretanje tokom pandemije ograničeno. 

Nikad lakši aktivizam 

Pandemija je uzrokovala odgađanje ključnih pregovora Ujedinjenih naroda o sporazumima o klimi i biološkoj raznolikosti do sljedeće godine, no, zato će biti održane internet konferencije. Stotinjak najboljih svjetskih naučnika, ekonomista i ekologa, okupljenih oko platforme We Don't Have Time koja bilježi preko 700 hiljada članova i sljedbenika. 

Organizatori obilježavanja ističu kako okupljanje ljudi da bi razgovarali, dijelili ideje i pojačali djelovanje ne mora biti popraćeno emisijama ugljika povezanim s letenjem na neki događaj i na njega, a priključiti se mogu svi. 

Dakle, aktivizam nije bio nikada jednostavniji. Pored toga, jedan od odličnih načina kojima možemo znantno uticati na čuvanje okoliša (osim onoga gasi svjetlo kada ti ne treba, recikliraj što god možeš i sl.) je iz fotelje naručiti lokalno proizvedenu hranu ili je čak sam proizvesti u vlastitom vrtu.