50 godina Dana planete Zemlje - klimatske promjene u fokusu 2020. godine

Dan planete Zemlje u gotovo svim državama svijeta obilježava se 22. aprila, a ova godina je ipak posebna jer se obilježava 50. godišnjica. 

Prvi put ovaj je događaj obilježen na taj dan 1970. u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i uticaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu dana prije zgrozio se nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te se, vrativši se u američki parlament, izborio da se 22. aprila proglasi nacionalnim danom proslave planete Zemlje. 

Naziv Earth Day prvi je put upotrijebio gradonačelnik San Francisca u proglasu 1969. kojim je odlučeno da se na području tog grada taj datum slavi kao Dan planete Zemlje. 

Ujedinjeni Narodi su prije deset godina ovaj dan proglasili međunarodnim, a obilježava se u 190 zemalja širom svijeta, svake godine s posebnim fokusom na određeni problem, ali uvijek jednakim ciljem - razmišljanjem o čovjekovom štetnom učinku na okolišu i njegovim smanjivanjem. 

Prvi Dan planete obilježen velikim akcijama

Prvi Dan planete Zemlje 1970. pokrenuo je val akcija, uključujući donošenje značajnih zakona o okolišu u SAD. Kao odgovor doneseni su brojni akti o čistom zraku i vodi te ugroženim vrstama životinja i biljaka, a ubrzo je bila stvorena i Agencija za zaštitu okoliša (EPA). Prateći Ameriku, brojne države su nedugo zatim počele usvajati slične zakone. 

Ovaj datum još uvijek ima ogroman međunarodni značaj, a 2016. godina je bila posebna jer je baš tada stupio na snagu istorijski Pariški sporazum o klimatskim promjenama.  

Klimatske promjene - ovogodišnja tema

Ovogodišnja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se trebale sprovoditi kako bi one što manje uticale na okoliš i čovječanstvo. 

Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene gromade tope se, a nivo mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uslova i kiša dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplotni talasi i suše.

One se događaju vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju. Mnoge kopnene, slatkovodne i morske vrste već su se preselile na nova staništa. Ako prosječne temperature ne svjetskom nivou budu i dalje nekontrolisano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će izložene povećanom riziku od izumiranja.

A šta mi možemo napraviti da pomognemo Zemlji?

Biti ekološki osviješten i nije tako teško. Postoji mnogo malih stvari koje svakodnevno možemo raditi, a pomažu očuvanju naše planete.

Evo par ideja:

• Jedite više lokalno i ekološki uzgojene hrane;
• Odvajajte otpad i reciklirajte ga;
• Pažljivo trošite vodu;
• Gasite svjetla kada vam nisu potrebna;
• Ne bacajte smeće u prirodu;
• Više koristite papirnu ambalažu, a manje onu plastičnu;
• Koristite baterije koje se mogu ponovno napuniti;
• Manje trošite papir, npr. račune plaćajte preko interneta;
• Manje se vozite automobilom, a više koristite bicikl