BiH ima više obradivog zemljišta i više gazdinstava, ali Švicarska je agro sila

Bosna i Hercegovina je pokazala da se ipak još uvijek uveliko pita na travnjaku, bod protiv Kanađana je više nego dobar za sada. Svoj mundijalski let Zmajevi nastavljaju dalje, a pred sobom večeras u 21 sat, imaju tim iz zemlje "ljubičastih krava", mlijeka, sira i čokolade - Švicarsku.

Na početku, da se razumijemo, i Švicarci su poljoprivredna velesila naspram naše zemlje koja, zanimljivo, ima duplo više poljoprivrednog zemljišta i čak tri puta više registriranih farmera. Očito da su njihovi poljoprivredni proizvođači produktivniji, možda zato što važe za tačne i pedantne, a na zelenom terenu ih baš i nema mnogo, tu smo sličnog mentaliteta pa se nerješen rezultat nameće kao realan.

Izvanredni rezultati, ograničeni resursi

Dvije trećine površine Švicarske čine šume, te sa samo 1 milion hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta na tržištu švicarski proizvodi čine svjetsku klasu. Ukupna vrijednost švicarske poljoprivredne proizvodnje za 2025. godinu procjenjuje se na oko 26,5 milijardi KM.

Ova država je najbolji primjer kako ograničeni prirodni resursi ne moraju biti prepreka za uspješnu poljoprivredu. Iako se često nalazi među vodećim svjetskim proizvođačima visokokvalitetne hrane, samo manji dio njene teritorije pogodan je za intenzivnu ratarsku proizvodnju. Pitanje je, kako!?

Umjesto količina, Švicarska se opredijelila za strategiju kvaliteta, dodane vrijednosti i prepoznatljivog porijekla. Dok mnoge zemlje, na primjer izvoze sirovo mlijeko, oni ga prerađuju u proizvode visoke vrijednosti poput sireva, čokolade i specijaliteta sa zaštićenim geografskim porijeklom.

Gotovo 45% ukupnog mlijeka u zemlji preradi se u sir.

Drugi važan razlog uspjeha je snažna orijentacija prema organskoj i održivoj proizvodnji. Švicarska je među evropskim liderima po udjelu organskih farmi i organskih površina. Takav pristup farmerima omogućava veću zaradu po hektaru nego što bi ostvarili kroz masovnu proizvodnju jeftinijih proizvoda.

Agro rezultat: 10:0 u korist Švicarske

Iako BiH ima tri puta više registriranih poljoprivrednih gazdinstava i skoro duplo više obradivog poljoprivrednog zemljišta, Švicarci su nas u onim osnovnim proizvodnim parametrima nadigrali u svakom segmentu. Evo nekoliko poređenja:

Prepisati švicarski model

Planine, pašnjaci, obradive površine, izvori pitke vode, jezera, povoljna klima, tradicija autohtonih proizvoda - sve to imamo i mi. Kada bi se ovi resursi pravilno, racionalno i stručno upotrijebili i koristili, Bosna i Hercegovina bi bila, a tako je često i nazivaju "Mala Švica".

Broj poljoprivrednika u Švicarskoj smanjuje se i uprkos izdašnim podrškama

Legitimno je prepisati nešto što ne znaš ili drugačije formulisano legitimno je primjeniti nečiji uspješan model. BiH može jednostavno preuzeti najvažnije iz švicarskog recepta za uspjeh: udruživanje proizvođača, preradu sirovina, zaštitu domaćih brendova, te staviti fokus na kvalitet umjesto količine. Paradoksalno je da zemlja sa više obradivog zemljišta od Švicarske danas ostvaruje nižu dodanu vrijednost u poljoprivredi.

Imamo strašan potencijal, koji kada poredamo u formaciju 4–3–3, a "ukrademo" švicarsku taktiku bi izgledao ovako:

Burek na golu, Banjalučki ćevap ofanzivno po lijevom, a Hercegovački ćupter desnom beku, u sredini nezaobilazni robusni Nevesinjski krompir i Visočka pečenica, zadnji vezni red Hercegovački med, brza sortna krila autohtone bijela Žilavka i crna Blatina, a mozak sredine brzonoga Kupreška mlada janjetina koja ispred sebe ima dvije svjetske klase Vlašićki i Livanjski sir.

Istrčimo li u ovoj fromaciji večera, vrata drugog kruga se širom otvaraju!

Sretno Zmajevi!