Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Počinje Mundijal!
  • 11.06.2026. 12:00

Zmajevi protiv Kanade: Na njivi su velesila, ali na zelenom terenu se i mi nešto pitamo!

Ne postoji niti jedan segment u agro sektoru gdje BiH može parirati Kanadi, očito je da su tu velesila, bez pramca, ali na zelenom terenu je druga priča, tu se Zmajevi pitaju!

Zmajevi protiv Kanade: Na njivi su velesila, ali na zelenom terenu se i mi nešto pitamo!
Foto: AK grafika*

Kada se večeras zakotrlja fudbalska lopta na terenu, najvažnija 'sporedna stvar' na planeti postat će glavna tema. Počinje Mundijal!

Među 48 zemalja svoje mjesto osigurala je i Bosna i Hercegovina, ćevapi i burek bili su prejaki i nesretne Italijane ostavili kući da uz pizzu prate Svjetsko prvenstvo u nogometu na TV-u. BiH je upala u grupu B, zajedno sa Kanadom, Švicarskom i Katrom, zemljama koje su prethodnih godina u poljoprivredu uložile više desetina milijardi novca (koje god hoćete valute).

Mundijalski serijal na Agroklub počinjemo člankom o Kanadi, uz nadu da isti nastavljamo i poslije grupne faze.

Poljoprivredna velesila

Prethodne, 2025. godine kanadski farmeri ostvarili su prihod od preko 102 milijarde kanadskih dolara (oko 63 milijarde eura), a sektor poljoprivrede i prehrambene industrije zapošljava preko 2,5 miliona ljudi. To je kao da svaki punoljetni stanovnik BiH, ujutro ode na posao i niko ne ostane kući.

Brojke su impozantne:

  • 62 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta,
  • 190.000 registriranih farmi,
  • uzgajaju preko 11,5 miliona goveda
  • prosječna veličina farme iznosi oko 330 hektara.

U Kanadi se svaki dan proizvede 110.000 tona pšenice, stoga se smatra jednim od najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda, u čemu prednjače žitarice, uljarice i meso.

Površine pod pšenicom 5 puta veće od BiH

Kada bi od Drine do Une, pa od Save do mora komplet Bosnu i Hercegovinu zasijali pšenicom, to bi opet bila pet puta manja površina od one na kojoj je Kanađani uzgajaju.

pšenica u Kanadi
Lani požnjeli 40 miliona tona pšenice (Foto: Shutterstock/Elena Berd)

Prošlogodišnji podaci govore o gotovo 27 miliona hektara zasijanih površina pod pšenicom sa rekordnih 40 miliona tona nakon žetve, a posebno se ističe tvrda sorta poznata kao durum i koristi se za proizvodnju tjestenine.

Ne postoji niti jedan segment gdje BiH može parirati Kanadi u agro sektoru, očito je da su tu velesila, bez pramca, ali na zelenom terenu je druga priča, tu se BiH već nešto pita.

Glavni adut kanola

Poljem se širi miris..., mogli bismo im posuditi dio stiha, neoficijelne himne bh. navijača, a oni bi u tom slučaju ljiljane sigurno zamijenili kanolom.

Zadesite li se u kanadskim regijama Saskatchewan, Manitoba ili Alberta tokom proljeća ispred vas će biti nepregledni prizori oranica preplavljenih biljkom intenzivnog žutog cvata, riječ je o kanoli (Canola) – veoma slična uljanoj repici, a uzgaja se prvenstveno zbog sjemena iz kojeg se proizvodi visokokvalitetno jestivo ulje.

Canola nije isto što i uljana repica?

Kanadski naučnici su 1970-ih razvili sorte uljane repice koje su pogodnije za ljudsku ishranu, specifičnog izgleda i rasta i do 2 metra visine. Danas ova država proizvodi više od 20 miliona tona godišnje i najveći je svjetski izvoznik kanole i proizvoda od kanole.

Dok gledamo utakmicu oni će proizvesti oko 230 t govedine

Prihodi od stočarske proizvodnje iznose oko 28 milijardi eura. Kanada godišnje proizvede i oko 1,3 miliona tona govedine, što znači da svakog dana na tržište isporuči više od 3.400 tona mesa.

goveda u Kanadi
Većina proizvodnje se temelji na međunarodnim, široko rasprostranjenim pasminama (Foto: Shutterstock/William Edge)

Preračunamo li to u vrijeme, dolazimo do nevjerovatnog podatka da se svake minute proizvedu 2,4 tone govedine. Što znači dok mi pregledamo prvu utakmicu Mundijala između Kanade i BiH, sa uračunatim sudijskim produžetkom, za to vrijeme će proizvesti oko 230 tona govedine.

Prirodno bogatstvo i sama površina Kanadi je omogućila i "prvu ligu" u proizvodnji lososa, koji je danas jedan od najvrijednijih prehrambenih proizvoda koje izvozi širom svijeta.

List javora na zastavi

"Kad nam ćevap na zastavu postave..." kaže stih naše poznate numere "Što nas ima mašala", koja se aktuelizira pred svaki značajan događaj, pa tako i pred nastup naše reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, nakon 12 godina (da ne zaboravimo spomenuti ono protiv Nigerije, na SP u Brazilu 2014. godine, nije bio ofsajd).

Kako će BiH pratiti Zmajeve na Mundijalu: Od imovinskog stanja do "znaš li ti čiji je on"

A šta bi drugo iz naše bogate tradicionalne nacionalne kuhinje stavili na zastavu, osim ćevapa? Pitam!

E, pa tako slično je i list šećernog javora (maple leaf) dospio na zastavu Kanade koja je poznata po velikim šumama javora, posebno u regijama Ontario i Quebec. Od soka šećernog javora proizvodi se poznati javorov sirup (maple syrup), jedan od najpoznatijih kanadskih prehrambenih proizvoda.

Kanadski poljoprivrednici su nas nadigrali, fudbalskim rječnikom "rasturili", razumljivo i logično, ipak su 195 puta teritorijalno veći od nas. Ali, lopta je okrugla. A Zmajevi - znaju iznenaditi i kad svi broje protiv njih.

"Kanada. To je najljepša zemlja na svijetu....", tako je, pored ostalog, navedeno u isječku iz "Dnevnika jednog Bosanca u Kanadi", sve dok u decembru nije pao snijeg. Ako ne znate o čemu je riječ, pogledajte ovdje. Inače, procjenjuje se da u Kanadi živi između 40.000 i 45.000 ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, najviše u Torontu i okolini. To su oni koji "nisu odselili na Floridu".

Utakmica BiH - Kanada igra se u petak, 12. juna, u Torontu sa početkom u 21 sat po centralnoevropskom vremenu.

Nema sumnje da će tribine biti ispunjene navijačima u plavo-žutim dresovima.

Sretno Zmajevi!

*Naslovna fotografija: Shutterstock/Beatrice Foord-St-Laurent/Vitalii Stock/KellyNelson


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.